Dostupni linkovi

Položaj osoba sa invaliditetom neznatno poboljšan


Povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, 3. decembar 2009. Foto: Midhat Poturović
Povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, 3. decembar 2009. Foto: Midhat Poturović
Prema procjenama Ujedinjenih nacija, deset odsto ukupne svjetske populacije čine osobe sa nekim oblikom invaliditeta. Različito se međutim, u različitim državama, odnose prema invalidima.

Dok na primjer u glavnom gradu Češke, Pragu, vrhunskoj turističkoj destinaciji, domaćini su napravili mnogo kako bi se i ljudi sa posebnim potrebama dobro osjećali, da mogu sebi bez problema omogućiti bioskop, pozorište, lagodna putovanja vozom, autobusom i tramvajem, a o prednostima pri zapošljavanju da ne govorimo.

(Video: Invalidi u Pragu, 03. decembar 2009)

Život invalida u Pragu
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:06:28 0:00


Na Balkanu je slika sasvim drugačija.

Iako je u mnogim državama broj invalida zbog ne tako davnih ratova porastao u zadnjih 20-tak godina, oni su uglavnom diskrimisani članovi društva.

Usvajanje zakona na putu ka EU, osnovni je preduslov promjene takovog stanja, međutim i tu postoji problem. Zakoni se na Balkanu lako usvajaju, ali mnogo teže primjenjuju.

(Video: U Ponichali, dijelu gruzijskog glavnog grada Tbilisija, slijepi ljudi se osjećaju ¨kod kuće¨. Oni žive u siromaštvu i izolaciji ali su istovremeno sretni što međusobno dijele teškoće svoje svakodnevnice, novembar 2009.)

Slijepi u Tbilisiju
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:03:54 0:00


Na sugestiju slušalaca RSE i posjetitelja našeg sajta, pokušali smo u Temi sedmice provjeriti jesu li se popravili uslovi za život lica sa invaliditetom, prije svega kada je u pitanju dostupnost zapošljavanja i socijalizovanja u društvu.

Crna Gora - usvojeni zakoni, problem sprovođenje

Crna Gora usvojila je gotovo sve neophodne zakone koji regulišu položaj i prava osoba sa invaliditetom.

Zakoni su usklađeni sa evropskom praksom, no problem je što pojedine institucije i dalje ignorišu zakone i otvoreno krše prava osoba sa invaliditetom.

Ili bolje rečeno, džaba su i zakon i podrška javnog mnijenja, pa i političke elite na vašoj strani, kada sa druge strane stoji moćni pojedinac. U ovom slučaju gradonačelnik glavnog grada Crne Gore, doktor Miomir Mugoša.

Detaljnije u tekstu Predraga Tomovića Pojedine institucije i dalje krše prava invalida.

Srbija - Invalidi se i dalje sučavaju sa diskriminacijom

Slično je i u susjednoj Srbiji, gdje je u protekle dvije godine donijeto nekoliko ključnih zakona koji su stvorili pravni okvir za unapređenje položaja osoba sa invaliditetom. U praksi međutim nema očekivanog napretka.

Kasni se sa primjenom novih odredbi. Zbog toga se ova populacija i dalje suočava sa brojnim nedaćama ekonomske i socijalne prirode, kao i sa problemima iz oblasti obrazovanja i zapošljavanja.

Osim sa rampama fizičke prirode, na svakom koraku, i dalje su, kada pokušaju da traže posao, izloženi diskriminaciji, pa čak i vrijeđanju.

Više možete pročitati u prilogu Branka Vučkovića Kriza i nepoštovanje propisa ugrožavaju prava invalida.

Bosna i Hercegovina - Ne postoji ni državni zakon


U Bosni i Hercegovini, državi žrtvi ratnih pohoda 90-tih, koja ima mnogo mladih invalida, ne postoji državni zakon o osobama sa invaliditetom. Za njih nema većih finansijskih olakšica, pristupa pomagalima, specijalnih škola i drugih oblika pomoći.

Istu sudbinu dijele i vojni invalidi, te civilne žrtve rata. Ima doduše mnogo nižih zakona i propisa koji regulišu ovu oblast, ali je problem, kao i svugdje, što se oni ne sprovode - samo su još jedno mrtvo slovo na papiru.

Pa ipak, i pored toga ima puno primjera da se voljom pobjeđuje sve, čak osvajaju i medalje.

Više detalja možete pronaći u tekstu Selme Boračić Osobe sa invaliditetom ostavljene na marginama društva.

Hrvatska - Razlika između ratnih i civilnih invalida

Kako je Hrvatska na vratima Evropske unije, zakonska regulative u toj zemlji nesporna je. No, trebalo bi i da praksa podržava evropske standarde, pa se postavlja pitanje da li je to tako.

Od preko 450.000 invalida u Hrvatskoj, njih oko pola su invalidi rada. Najosjetljiviji je problem velika razlika u pravima i primanjima između ratnih i mirnodopskih invalida.

U prilogu Enisa Zebića Još uvijek nema senzibiliteta prema invalidima možete pročitati više o ovoj temi.
XS
SM
MD
LG