Novinarka iz Tuzle.
Radnici koji štrajkaju već osmi dan, jer ne mogu ostvariti pravo na mirovinu, nadaju se da bi Kolegij Skupštine TK mogao od Vlade Federacije pismeno zatražiti da im se uveže staž. U međuvremenu su se i radnici Livnice čelika Tuzla zatvorili u krug tvornice i započeli štrajk
Zijad Ribić, jedini preživjeli član svoje desetočlane obitelji, koja je ubijena u Skočiču kod Zvornika u srpnju 1992. godine, u nedjelju je sahranio svoje četiri sestre.
Dok se sve više govori o odlasku mladih ljudi pa i cijelih obitelji iz BiH, povratak dvije obitelji - Babić i Grujić - iz Austrije u rodno mjesto Smiljevac kod Brčkog, atraktivna je vijest. Još atraktivnija ako se zna da su prenijeli dio proizvodnje iz jedne austrijske tvornice, pa sada - svjetskim morima plove jahte iz Smiljevca.
U selu Smiljevac pored Brčkog dvije obitelji, Babić i Gajić, vratile su se iz Austrije i tamošnji posao prenijeli u BiH te proteklih deset godina u ovom poljoprivrednom kraju proizvode jahte za zapadnoeurupsko tržište.
Prema Zakonu o pripadnosti javnih prihoda, stanovnik Sarajevskog kantona vrijedi kao dva stanovnika Tuzlanskog kantona u smislu raspodjele javnih prihoda.
Iza obespravljenih radnika Konjuha koji već godinama čekaju da im se uveže radni staž kako bi mogli u mirovinu je treći dan štrajka glađu. To što su svi redom borci BiH, to što su najhumaniji darovatelji krvi u Tuzlanskom kantonu nikoga se ne tiče
Umirovljenici tvornice namještaja Konjuh drugu noć su proveli u štrajku glađu. Ogorčeni i zaboravljeni od svih, iscrpljeni i bolesni - kažu ovo je jedini preostali način borbe za njihov radni staž koji im nije uvezan.
Dejan Pavić, poduzetnik iz Tuzle smatra da bi ekonomija trebala upravljati državom ali, privrednici još uvijek na neki način služe političarima. U intervjuu za RSE govori o teškoćama poslodavaca u BiH
"Neko želi da uništi međunacionalni suživot koji ovdje zaista funkcioniše. Mi nećemo to dozvoliti", poručuju Bošnjaci Janje, koji su često izloženi provokacijama i napadima
U proteklih dvadeset dana u BiH su sve učestaliji napadi na povratnike. Posljednji se dogodio u Janji gdje je pucano na Atik džamiju koja je simbol povratka Bošnjaka u ovu mjesnu zajednicu nadomak Bijeljine.
Pravoslavni vjernici u četvrtak su u Tuzli pozvali građane na kuhano vino i kolače te da tako zajedno obilježe Božić i time pokažu zajadništvo i suživot u ovom gradu.
Paljenjem Badnjaka i čestitanjem Tuzlaci su započeli proslavu Božića. S porodicom i komšijama uz vatromet, vjernici obilježavaju Božić.
Josip Juratović, cijenjeni sindikalni aktivista iz Njemačke, u intervjuu za RSE uspoređuje prava radnika u Njemačkoj i BiH, te govori o važnosti promjene svijesti bh. građana koji godinama šute i trpe
Moja želja je sigurno bila ostati ovdje, doprinijeti svojoj zajednici, svom gradu, svojoj zemlji, ali onda mi je otvoreno rečeno: 'Čuj, nemoj ti to predavati, nećeš dobiti specijalizaciju, to je mjesto otvoreno za tog i tog'
Sarajevo, Zenica, Tuzla, Lukavac posljednjih mjesec dana suočavaju se sa nezapamćenim aerozagađanjem. Nivo prašine i sumpor-dioksida u zraku veći je i do tri puta od dozvoljenih vrijednosti. Nema adekvatnih reakcija vlasti
Oko 2.000 građana Lukavca protestovalo je protiv sve većeg zagađenja u ovom gradu. Tvrde da 80 posto djece boluje od respiratornih bolesti i da su karcinomi sve učestaliji. Takođe navode da u vrijeme zime ne izlaze van, a oni koji moraju izlaze s maskama.
U Osnovnoj školi "Solina" u Tuzli održava se međureligijski susret. Djeca islamske i katoličke vjeroispovijesti uče jedni o drugima, ljepotama svojih religija i važnosti promicanja ljudskih vrijednosti, te ljepotama različitosti.
Dvadeset i tri godine nakon strašnih ratnih zločina na području Zvornika mnoge obitelji svoje najmilije nikada nisu pronašli. Zijad Ribić tek je danas pronašao svoje četiri sestre i došao ih identificirati u Tuzli. Još dvije sestre i dvogodišnjeg brata nikada nije pronašao
Tuzla je već danima najzagađeniji grad u BiH, a stručnjaci upozoravaju da je i među najzagađenijim gradovima u Europi te apeliraju na proglašenje uzbune i vanredne situacije
U zemljama regije nema ozbiljnog pristupa arhivskoj građi, posebice kada su u pitanju događanja i osobe koje su važne za noviju povijest ovih prostora. Arhivistička društva, a malobrojni znanstvenici, kao i memorijalni centri jedini su čuvari povijesti.
Učitajte više sadržaja...