Dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Banje Luke.
BiH trebala bi samo u oblasti poljoprivrede, u koju EU ulaže najviše sredstava, donijeti 30- tak zakona i oko 200 podzakonskih akata. Više od ovih administrativnih poslova brinu neke druge promjene koje će sasvim sigurno utjecati na položaj poljoprivrednika.
Prema globalnom izvještaju o razvoju informacionih tehnologija Svjetskog ekonomskog foruma, od 122 rangirane zemlje, Bosna i Hercegovina se nalazi na 89. mjestu.
Delegacija BiH, predvođena predsjedavajućim Vijeća ministara Nikolom Špirićem, u ponedjeljak putuje u Brisel, gdje će sa EU biti otvoren dijalog o viznim olakšicama za BiH. Prvobitno je bilo dogovoreno da na čelu te delegacije bude ministar sigurnosti i Špirićev zamjenik Tarik Sadović.
Regulisanje pitanja stare devizne štednje u BiH još je neizvjesno. Prema Zakonu o rješavanju unutrašnjeg duga, Ministarstvo finansija i trezora BiH trebalo je da izda obveznice za staru deviznu štednju za cijelu zemlju.
Finansijska stabilnost u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku postoji, ali je pitanje da li će se održati u narednom periodu s obzirom na postojeću fiskalnu politiku i u državi i u entitetaima. Stalni rast javne potrošnje ozbiljno ugrožava finansijsku stabilnost, upozoravaju stručnjaci.
Treći maj je Svjetski dan slobode medija. U izvještaju Freedom House za 2008., zemlje Zapadnog Balkana ocijenjene su kao države sa djelimičnom slobodom medija. Hrvatska je na 78. mestu, Crna Gora na 81., Srbija na 84., a BiH na 97. mjestu.
Izjave premijera Republike Srpske, Milorada Dodika, kako bi najbolje bilo da se u Bosni i Hercegovini naprave tri federalne jedinice, sa nezadovoljstvom su primljene u cijeloj zemlji, a posebno među političkim strankama iz Republike Srpske.
Pranje novca u zemljama regiona još je uvijek izražen problem. Prvi koraci u BiH napravljeni su tek 2000., dok novo izvješće Vijeća Europe pozitivno ocjenjuje hrvatske mehanizme za sprečavanje pranja novca, ali upozorava da vrlo malo slučajeva dobija isudski epilog.
Tri elektroprivredna preduzeća , te različite politike koje se vode na nivou entiteta ozbiljno ugrožavaju čitav elektroenergetski sistem u Bosni i Hercegovini. To je i država bez energetske strategije, kojoj susjedi za struju duguju milione.
Prijemom u program intenziviranog dijaloga na posljednjem samitu NATO-a u Bukureštu, Bosna i Hercegovina je napravila još jedan korak prema prijemu u NATO. Ipak , ovoj zemlji tek predstoji ispunjavanje ključnih uslova za prijem u najveću svjetsku vojnu organizaciju.
Država BiH, s obilježjima koje ima, a posebno njena zastava, praktično ne postoje u Republici Srpskoj. Sudeći prema većini javnih natpisa, ispada da je RS država, dok je drugi entitet - Federacija BiH- inostranstvo, kako je to jednom i izjavio premijer RS Milorad Dodik.
Premijer Republike Srpske Milorad Dodik izjavio kako očekuje da Kongres SAD usvoji rezoluciju o Bosni i Hercegovni, kojom se traži priznanje i ustavna zaštita RS.
Mada je BiH u julu 2005. godine usvojila Nacionalnu strategiju za Rome, koja je trebala da postane operativna kroz specifične akcione planove, to još uvijek nije urađeno.
Radikalna stranka RS najavila je osnivanje humanitarnog fonda za pomoć "žrtvama Dodikovog vladajućeg režima". Iz Dodikove stranke predloženo je formiranje fonda za “psihijatrijsko zbrinjavanje” Radikala.
Posljednjih dana tonu i berze u Sarajevu i Banja Luci. Uzroke pada vrijednosti akcija i berzovnih indeksa treba tražiti u domaćem “dvorištu” ali i izvan njega, upozoravaju stručnjaci.
Udruženje poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske zatražilo je da Vlada RS i predstavnici vlasti BiH stupe u pregovore sa fabrikom vještačkih đubriva "Petrokemija" Kutina i Vladom Hrvatske u vezi sa utvrđivanjem vlasničkog udjela BiH u ovoj fabrici.
Početak suđenja trojici umirovljenih hrvatskih generala Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku nije izazvalo posebnu pažnju u BiH. Od suđenja se uglavnom očekuje utvrđivanje istine o tome šta se dešavalo u i nakon vojno - redarstvene akcije Oluja.
O oduzimanju kriminalom stečene imovine u Bosni i Hercegovni se priča još od završetka rata, ali do sada još nije bilo političke volje da se ovo pitanje definiše i zakonom.
I dok se OHR i premijer Republike Srpske raspravljaju ko je u pravu kada je u pitanju sprovođenje Zakona o staroj deviznoj štednji, štediše kažu da nijedni ni drugi nisu u pravu. Oni će svoja prava potražiti na Evorpskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Politički analitičari i novinari u Bosni i Hercegovini smatraju da sva dešavanja u Srbiji i Bosni i Hercegovini nakon proglašenja nezavisnosti Kosova imaju veze, ali nisu i saglasni oko toga da li u ovom trenutku političari iz Republike Srpske „rade po diktatu Beograda“.
Učitajte više sadržaja...