Predsjednik SDS-a, Mladen Bosić, mišljenja je da bi stvaranje tri federalne jedinice u BiH bilo odustajanje od Dejtonskog mirovnog sporazuma, što bi, kako kaže, moglo imati nesagledive posljedice ne samo po RS nego i po BiH:
„Priča o federalizaciji je priča o otvaranju Pandorine kutije, bez ikakvog pravnog ili suštinskog osnova, bez želje da se nađe rješenje za međusobne odnose unutar BiH, odnosno pokušaj da se nađe partner u hrvatskom političkom tijelu, što za nas ne znači nikakvo rješenje, što za nas predstavlja, u stvari, dalje produbljivanje međusobnog nepovjerenja.“
Funkcioner SNSD-a, Rajko Vasić, ovakve ocjene SDS-a smatra neutemeljenim i kaže da federalizacija BiH ne bi bila odustajanje od Dejtona:
„Jednostavno se može izvesti ta operacija udruživanjem entiteta sa hrvatskom većinom, odnosno županija. Na taj način bi se dobila treća multietnička federalna jedinica, naravno, sa pretežnim hrvatskim stanovništvom. Ništa se unutar BiH ne bi poremetilo, niko ne bi imao štetu od toga, nijedan pojedinac bilo koje nacije, ništa se ne bi prekrajalo, otimalo, ponovo razgovaralo, ništa se ne bi pogoršalo u političkoj situaciji, samo bi se dobila funkcionalnija država. A to je, nadam se, svima cilj da BiH bude jednostavna, funkcionalna, za dobrobit sva tri naroda, a i za dobrobit EU.“
Stranke u RS-u nemaju jedinstven stav kada su u pitanju ustavne promjene, ističe predsjednik PDP-a, Mladen Ivanić:
„Nije niko utvrdio jedinstveni stav. Stranke se po tome razlikuju i to je njihovo pravo da tako razmišljaju. Ja imam svoje viđenje. Moje viđenje je da RS nema nikakav poseban razlog da mijenja Dejtonski sporazum. Mi svojom pozicijom u BiH po Dejtonu nismo nezadovoljni. Naprotiv, mislimo da je sasvim u redu ta pozicija. I moje je mišljenje da ni RS nema veliki razlog da govori o federalizaciji nego da u principu ima osnovni interes da sačuva svoju sadašnju poziciju.“
Potpredsjednik RS-a i SDA, Adil Osmanović, mišljenja je da Dodikovo iznošenje teze o federalizaciji BiH, te njegovo stalno negiranje državnih institucija za krajnji cilj ima razbijanje BiH i njenog multikulturalnog bića:
„Radi u pravcu njene destrukcije i moja procjena je da on, u stvari, više teži nekoj samostalnosti RS-a kao zasebne države, sa nekim konfederalnim ili labavim više ili manje vezama sa Srbijom negoli što bi težio njenom prisajedinjavanju. Radi se o osobi koja voli biti prva u selu negoli druga u gradu.“
Delegat iz reda hrvatskog naroda u Vijeću naroda RS-a i funkcioner NHI-e, Tomislav Tomljanović:
„Ova situacija samo govori o činjenici da nema političkih elita dovoljno zrelih u BiH da sami naprave ustav, da ga predlože narodu na usvajanje, jer ovo nije ustav koji je donio narod, ovo je mirovni sporazum - Aneks 4 je ustav BiH. Pitanje je sada posljedice takve podjele, takvih odnosa u BiH, bi li to funkcioniralo ili ne bi. Ja ne pripadam opciji koja to zagovara, ali smatram da bez daljnjega te političke elite u BiH trebaju sjesti i dogovoriti konačno.“
Kroz ustavne promjene mi treba da dođemo do funkcionalnije države, a ne do nekih novih teritorijalno-etničkih podjela, naglašava potpredsjednik SDP-a BiH, Slobodan Popović:
„Može li ta država u ekonomskom smislu da bude prosperitetna, to je ključno pitanje, a ne hoćemo li mi imati tri federalne jedinice ili pet federalnih jedinica, hoće li biti regionalizacija ili će biti dva entiteta. Suština čitave priče je da nama treba jeftina država, što ona danas nije. Dakle, mi u SDP-u mislimo da treba poći od te činjenice da mi danas imamo neracionalnu, skupu državu i da ona mora da se napravi tako da bude jeftina, da bude efikasna, a onda je samim tim i racionalna.“
