Predsjednik Udruženja Vladimir Usorac ističe da su izgradnju fabrike Petrokemija finansirali poljoprivrednici iz svih republika bivše Jugoslavije izdvajanjem određenog procenta sredstava po svakom kilogramu kupljenog proizvoda:
„Radi se o izuzetno visokim sredstvima, a pošto diobni bilans još nije ni završen između bivših republika Jugoslavije, tako i između BiH i Hrvatske, mi smatramo da treba postaviti i pitanje vlasništva u Petrohemiji Kutina, jer su to bila namjenska sredstva za izgradnju Petrohemije, a ta sredstva trebala su kasnije da se vrate kroz cijenu đubriva, znači nižu cijenu đubriva za toliko koliko smo mi ulagali.“
Zbog rata i raspada Jugoslavije nikada nije došlo do provođenja ovog sporazuma i mi tražimo da vlasti u BiH kroz diobni bilans utvrde koliki je naš vlasnički dio u Petrohemiji u Kutini, kaže Usorac. On smatra da građani RS-a i BiH imaju pravo na svoj dio vlasništva, tim prije što je ovih dana i Hrvatska pokrenula pitanje vlasništva nad Termoelektranom Gacko:
„Vi znate da komšije ne počnu oko međe dok jedan od njih ne zatraži da se vidi međa na jednoj strani. A onda drugi traži da se vidi na drugoj strani. Prema tome, svaki štap ima dva kraja. I ako potegnete za štap, morate znati da ima i drugi kraj koji će i vas ošinuti.“
Bivši direktor najvećeg poljoprivrednog kominata u Bosni i Hercegovini, AIPK Bosanska Krajina, Dževad Gunić prisjeća se da je prije rata ovaj kombinat godišnje trošio oko 90.000 tona vještačkog đubriva, i da je više od polovine stizalo iz Kutine:
„Mi smo u jednom trenutku morali da uđemo u dublje odnose i zbog svoje sigurnosti, ali i zbog Kutine koja je ulazila u rekonstrukciju i proširenje kapaciteta. Radili su velike zahvate. Mi nismo imali sredstava da ulažemo kao vlastita sredstva u tako veliki kapacitet i dogovoreno je da kroz cijenu mi ulažemo - ne toliko da bismo, kako rekoše neki, mi kasnije dobijali jeftinije đubrivo, ja se ne sjećam toga, ali znam da smo mi zbog sigurnosti u snabdijevanju ulagali u Kutinu. Vjerovatno ima osnova da se zatraže i određene prednosti, da li kroz cijenu ili kroz snabdijevanje ili na neki drugi način.“
Udruženje poljoprivrednih proizvođača, prema riječima Usorca, uputilo je zahtjev Ministarstvu poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede RS-a da pokrenu ovo pitanje kod institucija BiH. Kako su se i do sada bh. vlasti uglavnom neozbiljno odnosile prema svojoj imovini u drugim državama, vjerovatno će i ova inicijativa poljoprivrednika ostati samo još jedna novinarska priča.
U Službi za informiranje kutinske «Petrokemije» nemaju nikakvih informacija o traženju Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske od bosansko-hercegovačkih vlasti da se u kontaktima s hrvatskom stranom "utvrdi vlasnički udio u "Petrokemiji" .
"Petrokemija" je proizvođač mineralnih gnojiva, koji je zahvaljujući prošlogodišnjoj proizvodnji od 1. 300.000 tona po prvi puta nakon dulje vremena pozitivno završio poslovnu godinu. Oni su i glavni opskrbljivač gnojivom tržišta Slovenije, odnosno Bosne i Hercegovine gdje opskrbljuju 70, odnosno 75 posto potrošača, a sve su prisutniji i na srbijanskom tržištu.
Hrvatska Vlada je na sjednici pred mjesec dana krenula u privatizaciju "Petrokemije", a prvi korak bit će prodaja 12 posto dionica bivšim i sadašnjim zaposlenicima po povlaštenim uvjetima, što će dogovoriti posebno na toj sjednici formirano povjerenstvo.
Svi zaposlenici koji nisu upisali dionice Ine i povezanih poduzeća, već su se odlučili upisati dionice "Petrokemije", dobit će priliku za povlaštenu kupnju, stoji u ugovoru između zaposlenika i Vlade iz 1998. godine.. Po kojoj cijeni i koliki paket, to će tek biti predmet pregovora između Vlade, Uprave, Sindikata i udruga koje djeluju u "Petrokemiji", stoji u tom sporazumu. Procjena je da bi se moglo javiti oko 8.000 malih dioničara, od kojih je oko 2.700 aktualno zaposlenih.
I nakon ove prodaje država će preko Hrvatskog fonda za privatizaciju imati većinski udio u "Petrokemiji" .
U Petrokemiji nemaju informacija o inicijativi iz RS
U Službi za informiranje kutinske «Petrokemije» nemaju nikakvih informacija o traženju Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske od bosansko-hercegovačkih vlasti da se u kontaktima s hrvatskom stranom "utvrdi vlasnički udio u "Petrokemiji" .
"Petrokemija" je proizvođač mineralnih gnojiva, koji je zahvaljujući prošlogodišnjoj proizvodnji od 1. 300.000 tona po prvi puta nakon dulje vremena pozitivno završio poslovnu godinu. Oni su i glavni opskrbljivač gnojivom tržišta Slovenije, odnosno Bosne i Hercegovine gdje opskrbljuju 70, odnosno 75 posto potrošača, a sve su prisutniji i na srbijanskom tržištu.
Hrvatska Vlada je na sjednici pred mjesec dana krenula u privatizaciju "Petrokemije", a prvi korak bit će prodaja 12 posto dionica bivšim i sadašnjim zaposlenicima po povlaštenim uvjetima, što će dogovoriti posebno na toj sjednici formirano povjerenstvo.
Svi zaposlenici koji nisu upisali dionice Ine i povezanih poduzeća, već su se odlučili upisati dionice "Petrokemije", dobit će priliku za povlaštenu kupnju, stoji u ugovoru između zaposlenika i Vlade iz 1998. godine.. Po kojoj cijeni i koliki paket, to će tek biti predmet pregovora između Vlade, Uprave, Sindikata i udruga koje djeluju u "Petrokemiji", stoji u tom sporazumu. Procjena je da bi se moglo javiti oko 8.000 malih dioničara, od kojih je oko 2.700 aktualno zaposlenih.
I nakon ove prodaje država će preko Hrvatskog fonda za privatizaciju imati većinski udio u "Petrokemiji" .
