BiH je jedna od rijetkih zemalja u svijetu i jedina u Evropi koja nema usvojenu energetsku strategiju, iako se na to obavezala potpisivanjem energetske povelje i ulaskom u Energetsku zajednicu Jugoistočne Evrope. A tek prije nekoliko dana je usvojena Studija energetskog sektora BiH. Profesor Fakulteta elektrotehnike u Tuzli Mirza Kušljugić kaže da s obzirom na dogovor, postignut krajem prošle godine, entitetskih premijera i predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, gdje je dogovoreno da će se raditi odvojene strategije, pitanje je da li će uopšte i doći do donošenja energetske strategije zemlje:
„To je, možda, moguće postići u nekim zemljama, ali, koliko se meni čini, to nije put da se dobije jedna konzistentna energetska politika i energetska strategija za državu BiH. Na nivou entiteta ne postoje usvojene strategije, barem ne aktuelizirane, barem ne usklađene sa tržišnim uslovima poslovanja, premda je federalna vlada uputila u parlamentarnu proceduru, u formi nacrta je prihvaćen taj dokument koji se zove Strategija razvoja energetike Federacije BiH.“
Zbog ovakvog stanja u BiH gdje entiteti vode nezavisno jedan od drugog elektroenergetske politike, a na nivo države i ne postoji ministarstvo energetike jer se i ova oblast nalazi u nadležnosti Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, zemlja trpi i ogromne gubitke, posebno u oblasti električne energije. To potvrđuje i posljednja izjava predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, koji je najavio stavljanje na dnevni red Predsjedništva dugovanja Srbije i Hrvatske za neisporučenu struju BiH:
„Taj materijal će biti na sljedećoj sjednici Predsjedništva, koji je rađen dugo i studiozno i koji pokazuje da nama susjedne zemlje Srbija i Hrvatska duguju 4,5 milijarde eura zbog neisplaćene, odnosno neisporučene električne energije. Već godinama to tako ide, praktično decenijama BiH nije dobila niti jedan fening što se tiče ovog izvora. Ja znam da je bilo nekih pokušaja ranije. Sve je to skupa vezano s određivanjem granica, komisijom za granice i sve skupa se to odlaže upravo zbog toga što treba Bosni i Hercegovini plaćati. S druge strane, BiH je dužna. Mislim da će Crna Gora ispostaviti račun Bosni i Hercegovini po istom osnovu za Trebišnjicu.“
Istovremeno i Vlada RS-a najavljuje spor protiv hrvatske elekroprivrede za neisporučenu struju iz Hidroelektrane Dubrovnik u zadnjih 14 godina. U entitetskoj vladi kažu da su ta dugovanja dostigla oko 75 miliona eura. S druge strane, Hrvatska traži svoj dio u Termoelektrani Gacko. Direktorica Elektroprivrede RS-a Branislava Milekić:
„Elektroprivreda RS-a je i do sada uložila mnogo napora, bilo je mnogo sastanaka, mnogo je komisija formirano, razgovaralo se o tome na nivou državnom, odnosno entitetskom od strane RS-a i državnom što se tiče Hrvatske, ali još uvijek nemamo adekvatno rješenje koje bi zadovoljilo obadvije strane.“
Predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić nedavno je izjavio da se ovo pitanje treba rješavati dogovorom, ali na nivou država. Premijer RS-a Milorad Dodik:
„Hrvatska se potpuno ignorantski odnosi prema našem svakom zahtjevu, čak šta više opstruiše svaku vrstu bilo kakvog našeg prijedloga ili rješenja.“
Sve ovo pokazuje da u narednom periodu državne institucije moraju biti uspješnije, a za to je potrebna osmišljena strategija i jasan koncept razvoja elektroenergetskog sektora u BiH, smatra profesor Kušljugić:
„Ukoliko nemate konzistentnu strategiju na nivou države BiH, onda je moguće da se prave te parcijalne strategije - i ono što između redova provijava i u stručnoj javnosti je da se probaju napraviti strategije ne samo izgradnje proizvodnih objekata nego i bh. prijenosne mreže koja ne bi bila u interesu sviju u BiH. Kad kažem u interesu sviju, mislim da bh. elektroeneregetski sistem kada bi se vodio sinhronizovano predstavljao bi jako dobar sistem. Kada se podijeli na tri sistema, na tri elektroprivrede, onda su to sve tri slabašne, male elektroprivrede.“
