Republika Srpska 28. februara emitovala je obveznice za izmirenje obaveza nastalih po osnovu stare devizne štednje. Obveznice su nominalne vrijednosti od 1 konvertibilne marke, sa rokom dospijeća od 5 godine i fiksnom godišnjom kamatnom stopom od 2,5 posto.
Odluku Vlade Republike Srpske o izdavanju obveznica Kancelarija visokog predstavnika ocijenila je očitim kršenjem odluke Ustavnog suda BiH. Portparol OHR-a Ljiljana Radetić:
„Ovo također predstavlja i jasno kršenje zakonskih odredbi o staroj deviznoj štednji na državnom nivou i napraviće diskriminaciju među vlasnicima računa stare devizne štednje u BiH. Ustavni sud je donio odluku da je BiH odgovorna za uspostavljanje jedinstvenog zakonodavnog okvira za izmirenje duga prema svim građanima, na cijeloj teritoriji BiH, po osnovu stare devizne štednje. OHR konstatuje da je Parlament BiH već donio jedinstveni zakonodavni okvir, u skladu sa kojim je država BiH obavezna izdati svoju jedinstvenu obveznicu za sve štediše do kraja marta 2008. godine.“
No, na upozorenja OHR-a da njegova vlada radi stvari koje nisu u skladu s Ustavom, premijer RS-a Milorad Dodik odgovara:
No, na upozorenja OHR-a da njegova vlada radi stvari koje nisu u skladu s Ustavom, premijer RS-a Milorad Dodik odgovara:
„Vlada je donijela odluku i mi ćemo se držati svoje odluke. Onaj ko misli da nije u skladu s Ustavom nek pokrene ustavni spor. Mi mislimo da je ova odluka korisnija za ljude u RS-u koji su stare devizne štediše, koji godinama čekaju. I mi smo sveli naše uslove na 5 godina povrat stare devizne štednje, a zakon BiH kaže 9.“
Predsjednik Udruženja građana za povrat stare devizne štednje u BiH i dijaspori Svetozar Nišić ističe da i ova Dodikova izjava dovoljno govori sama po sebi:
„Premijer Milorad Dodik silu spovodi. Za njega ne postoji niko. Ali o čemu se ovdje radi? Ovdje se radi o tri posto verifikovanih deviznih štediša koje su oni prevarili na verifikaciji da otpišu svoju deviznu štednju, a podigli su 500 miliona dolara sa Centralne banke da dijele deviznu štednju i sad bi na taj način htjeli sa ovih par miliona da podmire sve drugo. Mi smo zaustavili tu verifikaciju.“
U OHR-u podsjećaju premijera Dodika da je Ustavni sud BiH, 2. decembra 2005. godine, u predmetu koji je podnio Nikola Špirić donio odluku da računi stare devizne štednje spadaju u isključivu nadležnost države BiH.
Ljiljana Radetić:
Ljiljana Radetić:
"OHR može samo pretpostaviti da ova mjera Vlade RS-a predstavlja pokušaj da se dalje manipuliše onima koji su već vidjeli kako njihova štednja nestaje primjenom paralelnih zakonskih odredbi, što dovodi do diskriminacije među starim deviznim štedišama, te do osporavanja Ustavnog suda BiH, ključne institucije uspostavljene prema Dejtonskom mirovnom sporazumu.“
Milorad Dodik:
„Ako iko vrši diskrimaniciju, onda je to takav stav OHR-a koji govori o tome kako se navodno treba da razumije da su ljudi u Federaciji sada dovedeni u neravnopravni položaj. I ja sad postavljam pitanje: ako mi ovo ne uradimo, da li su ljudi u RS-u dovedeni u neravnopravni položaj ustvari u odnosu na mogućnosti koje imaju? Prema tome, ako neko misli da ima problema sa ustavnošću ove odluke i ovog zakona, nek pokrene ustavnu proceduru.“
Stare devizne štediše nisu zadovoljne ni stavom OHR-a, niti stavom Vlade Republike Srpske. Ni Dodik ni OHR neće uspjeti jer ćemo mi svoja prava ostvariti na Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, kaže Svetozar Nišić:
„Kolektivna tužba je prihvaćena, ali Sud je donio odluku da je MIO za svakog pojedinca napravio predstavku, aplikacije koje su devet stranica, iz razloga što su različiti. Neko je imao oročenu štednju, neko je imao prenos na nekoga drugoga, neko je umro. I ne samo tih dvadeset hiljada, nego se tek sad javljaju i svih ovih 1,116.000 štediša u BiH će se pojedinčano prijaviti jer su čekali na kolektivnu tužbu - mislili su da kolektivna tužba rješava problem.“
