Šefica biroa Radija Slobodna Evropa u Sarajevu.
Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH saopćilo je da ni na jedan podneseni zahtjev tokom ove i prošle godine nije izdalo dozvolu za izvoz naoružanja i vojne opreme u Gruziju. Istovremeno, ruski ambasador u BiH Konstantin Šuvalov je naveo da je primjetna nedosljednost organa BiH u izvozu oružja “jer prebacuju odgovornost jedni na druge“, istakavši da mu „takva politika nije jasna”.
Agencija za privatizaciju Federacije Bosne i Hercegovine pozvala je Agenciju za privatizaciju Srbije da zaustavi najavljenu prodaju imovine bh. preduzeća koja su ostala u toj zemlji nakon raspada SFRJ. U pismu koje je upućeno iz Sarajeva navodi se kako se sprovođenjem Uredbe srpske vlade o prodaji imovine krše odredbe međunarodnog ugovora, Okvirnog sporazuma o sukcesiji - Aneks G, koji je potpisala Srbija.
Tokom susreta koje ovih dana održava visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Miroslav Lajčak pojedinačno sa liderima najjačih bh. političkih partija, u središte pažnje je postavljeno pitanje refome tzv. dejtonskog ustava. Za ovaj dokument se odavno tvrdi da je poslije toliko godina postao “tijesna košulja”. Međutim, i dalje nema minimuma zajedničkog političkog stava za neophodne promjene.
Posljednji popis stanovništva u BiH izvršen je još u martu 1991. godine. O organizovanju novog popisa do sada nije bilo dogovora političkih lidera, pa će vjerovatno jedna od tema njihovog sastanka s visokim predstavnikom Miroslavom Lajčakom, 23. avgusta, biti mogućnost organizovanja popisa 2011. godine.
Banjalučki list “Fokus” objavio je danas kako su zvaničnici BiH, prvenstveno predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić i član Predsjedništva Željko Komšić stajali iza izvoza oružja u Gruziju. Istovremeno, predstavnici vlasti u BiH demantovali su sve informacije vezane za prodaju oružja Gruziji.
Iz Ambasade SAD u Bosni i Hercegovini potvrđeno je da američka administracija nije inicirala ni zvanične ni nezvanične razgovore s političkim liderima o ustavnim reformama, kako su prenijeli pojedini bh. mediji. Već tradicionalno - dok jedni priželjkuju, drugi odbijaju da se međunarodna zajednica upliće u ovo za BiH važno pitanje.
Tri nevladine organizacije iz glavnih gradova tri države nastale nakon raspada Jugoslavije - Documenta iz Zagreba, Istraživačko-dokumentacioni centar iz Sarajeva i Fond za humanitarno pravo iz Beograda - pokrenule su inicijativu za uspostavu jedinstvene komisije za utvrđivanje činjenica o dešavanjima u toku ratova na ovim prostorima.
Na predstojećim opštinskim izborima u Bosni i Hercegovini, koji su zakazani za 5. oktobar ove godine, pripadnici nacionalnih manjina imaće priliku da biraju svoje predstavnike u lokalnim organima vlasti. Međutim, to pravo će moći iskoristiti samo opštine koje su svojim dokumentima predvidjele učešće u vlasti pripadnika etnički manjinskih grupa.
Iz Vlade Srbije je najavljeno da će uskoro biti zatražen hitan sastanak zemalja regiona zapadnog Balkana, na kojem bi se raspravljalo o problemu izbjeglica i o provođenju "Sarajevske dekalaracije" . U realizaciji ovog dokumenta , potpisanog 2005. godine, nije se mnogo odmaklo.
Nakon Karadžićevog hapšenja u BiH se ocjenjuje da će Srbija “pokupiti” sve međunarodne poene, što bi moglo ubrzati njen put u članstvo EU. Procjenjuje se da će to susjednoj zemlji uskoro donijeti status kandidata, dok za BiH neće biti podsticaja, iako će najtraženiji ratni zločinac, vođa bosanskih Srba, konačno odgovarati za ono što je učinio.
Na putu BiH prema EU jedno od najzanimljivijih pitanja za građane BiH je kada će moći putovati bez teške, komplikovane i skupe procedure za dobijanje viza. Pregovori o jednostavnijem viznom režimu sa nekim evropskim zemljama su već počeli, a ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj najavljuje da bi do kraja godine građani mogli biti oslobođeni plaćanja viza.
Makedonska Bitola najatraktivnije je mjesto za ulaganje u jugoistočnoj Evropi. Za dobijanje građevinske dozvole u tom gradu privredniku je potrebno 94 dana. Za razliku od Bitole, u Mostaru je za istu dozvolu potrebno čekati 535 dana. Ništa bolja slika nije ni u Sarajevu i Banjoj Luci. Sve to je bilo dovoljno da BiH u negativnom svjetlu zauzme prvo mjesto u izvještaju Svjetske banke.
Mine, kriminal, loše ceste - samo su neki od segmenata na koje State Department upozorava američke državljane koji se odluče da posjete BiH. Iako ovi podaci, manje-više, odgovaraju stvarnom stanju, BiH ima neuporedivo manje kriminala od bilo koje zemlje u EU, a minska područja su van dometa turista.
Apelaciono vijeće Haškog tribunala u četvrtak je pravosnažno oslobodilo ratnog zapovjednika Armije BiH u Srebrenici Nasera Orića krivice za zločine nad Srbima u tom gradu 1992. - 1993. godine. Vijeće je time preinačilo prvostepenu presudu, izrečenu u ljeto 2006., kojom je Orić bio proglašen krivim što nije spriječio zločine nad Srbima, na osnovu čega je bio osuđen na dvije godine zatvora.
BiH još nema registar imovine koja je ostala izvan njenih granica nakon raspada bivše, zajedničke zemlje i staranja novih država. Za sada je poznato da je najviše objekata “ostalo” u susjednim zemljama Hrvatskoj i Srbiji. Iz Parlamentarne skupštine je krenula inicijativa da se dođe do podataka.
Predsjednik SPP-a BiH Zlatko Lagumdžija pokrenuo je inicijativu za sprečavanje prijema Socijalističke partije Srbije u Socijalističku Internacionalu na predstojećem kongresu u Atini. Lagumdžija je pozvao članice Internacionale iz regiona i EU da zajednički zaustave pokušaj rehabilitacije Miloševićevog SPS-a.
U Sarajevu ponovo zasjeda Vijeće za provedbu mira (PIC) u BiH. Uz ovu sjednicu ponovo je aktuelizovano pitanje da li su vlasti BiH ispunile uslove koje je Vijeće postavilo za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika i do kada će djelovati ova Kancelarija?
Ispred zgrade Ureda visokog predstavnika u Sarajevu oko 80 bivših policajaca koji su ostali bez dozvola za rad štrajkuju glađu. Predstavnike “decertifikovanih” policajaca iz Republike Srpske i nekoliko kantona iz Federacije BiH, koji su u četvrtak 12. juna stupili u štrajk glađu, danas su pregledali ljekari koji su predložili da trojica, zbog zdravstvenih problema, prekinu štrajk glađu. Međutim, oni su to odbili. Tako pravo na rad i život nastavljaju braniti posebnom vrstom protetsa.
Već drugi dan nekoliko desetina decertifikovanih policajaca iz oba bosanskohercegovačka entiteta protestuju ispred zgrade Ureda visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu, zahtijevajući da im bude omogućen povratak u službu.
Nakon razgovora sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Nikolom Špirićem u Njujorku, ambasador Rusije pri UN-u Vitalij Čurkin kazao je kako se njegova zemlja zalaže za što skorije ukidanje OHR-a. Njegova, ali i izjava visokog predstavnika Miroslava Lajčaka da bi se OHR-a mogao zatvoriti za nekoliko mjeseci, u BiH je izazvala različite reakcije.
Učitajte više sadržaja...
