Dostupni linkovi

Put do imovine mogao bi potrajati


Vila Aurora u Trstenom kod Dubrovnika, vlasništvo BiH. Foto: Slobodna Dalmacija.
Vila Aurora u Trstenom kod Dubrovnika, vlasništvo BiH. Foto: Slobodna Dalmacija.

BiH još nema registar imovine koja je ostala izvan njenih granica nakon raspada bivše, zajedničke zemlje i staranja novih država. Za sada je poznato da je najviše objekata “ostalo” u susjednim zemljama Hrvatskoj i Srbiji. Iz Parlamentarne skupštine je krenula inicijativa da se dođe do podataka.

Država Bosna i Hercegovina još uvijek ne zna koliko ima imovine van svoje teritorije. Parlament BiH zatražio je od Vijeća ministara informaciju o stanju i statusu imovine države, firmi i bh. građana u zemljama nastalim raspadom bivše Jugoslavije. Predlagač zaključka je poslanik Rifat Dolić, koji kaže da je ta imovina potpuno nezaštićena. Povod da Parlamentu uputi ovu incijativu je imovina Agrokomerca koja se nalazi van BiH:


„Po onome što ja znam, vrijednost te imovine procjenjuje se na oko 200,000.000 konvertibilnih maraka. Najveći dio te imovine nalazi se u Republici Hrvatskoj, zatim u Republici Srbiji, i onda u drugim državama bivše Jugoslavije. Nešto imovine ima i u Austriji.“


Poslanica u Parlamentu BiH Milica Marković:


„Ono što je imovina BiH Vijeće ministara treba da evidentira i da na neki način predoči javnosti BiH i, naravno, da razmotri, odnosno konstatuje kakva je svrha i namjena trenutno te imovine, tako da smatram da je potpuno legitimna inicijativa poslanika Dolića koji je to potencirao. Očekujem da će nam Vijeće ministara u najskorije vrijeme dostaviti takvu informaciju da bismo i mi i javnost BiH znali čime BiH raspolaže u inostranstvu, kao uostalom što i svaka druga zemlja u našem okruženju i šire vodi računa o tome.“

Kad je u pitanju Hrvatska, to je nekoliko rezidencijalnih objekata, počev od Dubrovnika, preko poluotoka Pelješca, do nekih podataka o stanovima. Kada je u pitanju Srbija, to su uglavnom stanovi, stambene jedinice.

Iako se od Vijeća ministara očekuje da Parlamentu do kraja jula dostavi podatke o državnoj imovini van BiH, to se, po svemu sudeći, neće desiti. Jedan od članova Radne grupe za utvrđivanje imovine van bh. granica Zoran Perković navodi da bi to tijelo do kraja septembra trebalo utvrditi popis nekretnina. Perković kaže da, prema raspoloživim podacima, BiH najviše imovine ima u susjednim zemljama Hrvatskoj i Srbiji, ali da se još uvijek ne zna kakva je sudbina te imovine:


„Kad je u pitanju Hrvatska, to je nekoliko rezidencijalnih objekata, počev od Dubrovnika, preko poluotoka Pelješca, do nekih podataka o stanovima. Kada je u pitanju Srbija, to su uglavnom stanovi, stambene jedinice koje su bivši organi Republike BiH svojevremeno kupovali, odnosno nabavljali u Beogradu.“


Bivši ambasador BiH u Hrvatskoj Zlatko Dizdarević navodi da se u vrijeme njegovog mandata pokušalo doći do podataka koliko imovine BiH ima u ovoj susjednoj zemlji. Procjenjuje se da je njena vrijednost samo u Hrvatskoj tri milijarde dolara:


„Prilično je nejasno šta se sve formalno i zvanično u zemljišnim knjigama vodi kao imovina jedne ili druge strane. U toku rata i neposredno poslije rata bilo je to strašno mnogo mešetarenja, bilo je ilegalnog preprodavanja. Poznati su slučajevi i direktora bivših koji su nosili sa sobom memorandume firme i pečate i tajno sklapali kupoprodajne ugovore.“


Prema prijedlogu zakona o državnoj imovini, koji još nije upućen prema Vijeću ministara, sva imovina BiH koja se nalazi van bh. granica biće isključivo vlasništvo države. To je jedina imovina koja ni po kakvim uslovima neće biti dijeljena među entitetima.


Istovremeno, postoji bojazan da će doći do određenih sukoba između entiteta i države nakon usvajanja ovog zakona. Naime, na listi objekata u bh. vlasništvu, primjera radi, nalazi se i Kuća za odmor u Trpnju na Pelješcu koju trenutno koristi Vlada Federacije BiH. Ova entitetska institucija nedavno je za korisnike kuće kupila i brodicu. čija je vrijednost 170.000 maraka.

XS
SM
MD
LG