Korupcija, ekološke katastrofe i ruski uticaj na strateški kaspijski naftovod

Nova istraga koju vodi Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ) u saradnji s 26 medijskih partnera, uključujući Radio Slobodna Evropa (RSE), istraživala je finansijske poslove povezane s ključnim naftovodom u Kazahstanu i naftnim poljima koja ga opskrbljuju.

Projekat pod nazivom Caspian Cabals rezultat je dvogodišnje istrage zasnovane na desetinama hiljada stranica povjerljivih e-mailova, prezentacija kompanija, industrijskih izvještaja, revizija sudske dokumentacije, regulatornih podataka, terenskih izvještaja i stotinama intervjua, uključujući razgovore s bivšim zaposlenicima naftnih kompanija i insajderima iz kompanija Shell, Chevron i Exxon.

U centru priče nalazi se ključni 1.511 kilometara dug Kaspijski naftovod, koji transportuje kazahstansku naftu kroz Rusiju ka evropskim tržištima. Istraga otkriva slučajeve napuhivanja budžeta, namještanja tendera za ugovore i isplata podizvođačima za poslove koji nikada nisu obavljeni tokom godina izgradnje ovog naftovoda.

U Rusiji je istraga otkrila kako je Transnjeft, državna kompanija koja je ruski partner u Konzorciju za kaspijski naftovod (CPC), koji upravlja naftovodom, pokušala preuzeti veću kontrolu nad projektom i potisnuti zapadne korporacije poput Chevronea, Exxona i Enija, koje su također dio konzorcija.

ICIJ se posebno bavio naftnim kompanijama koje su potpisale unosne ugovore s firmama povezanim s Timurom Kulibajevim, milijarderom i zetom bivšeg predsjednika Kazahstana, Nursultana Nazarbajeva.

Istraga se fokusira i na sela u blizini kazahstanskih naftnih polja, gdje se lokalno stanovništvo suočava s hroničnim bolestima i sve većim ekološkim i zdravstvenim problemima, za koje aktivisti tvrde da su povezani s obližnjim energetskim projektima.

Ključni nalazi: Kazahstan i Kulibajev

Kulibajev, poznat kao "Princ nafte" zbog svoje vodeće uloge u industriji, iskoristio je svoj uticaj kod međunarodnih kompanija i kazahstanske vlade da pretvori Kazahstan u jednog od vodećih svjetskih proizvođača nafte.

Prema procjenama magazina Forbes iz 2024. godine, Kulibajev ima bogatstvo od preko pet milijardi dolara, uključujući luksuzne nekretnine širom svijeta.

• Godine 2011. ugovor vrijedan 276,5 miliona dolara za izgradnju dvije stanice za pumpanje nafte dodijeljen je kompaniji KazStroyService, povezanoj s Kulibajevim. Prema javnim evidencijama, njegova privatna investicijska firma sa sjedištem u Singapuru, Steppe Capital, navodila je tokom šestogodišnjeg projekta KazStroyService kao jednu od svojih imovina.
• Troškovi projekta, povjerenog KazStroyServiceu, narasli su na 486 miliona dolara, bez jasnog objašnjenja za povećanje, a kompanija je završila radove četiri godine kasnije od planiranog.

• TenizService, kompanija djelomično u vlasništvu Timura Kulibajeva do 2010. godine, dobila je ugovor za izgradnju postrojenja za istovar povezanog s naftovodom, vrijedan 1,06 milijardi dolara. Uprkos velikim regulatornim preprekama, projekat je brzo napredovao, a preliminarni radovi počeli su u roku od mjesec dana.
• Chevron, Exxon i još dva partnera odobrili su ugovor kojim je TenizService na kraju isplaćeno 1,5 milijardi dolara preko prvobitne cijene ugovora bez tendera, čime je ukupna vrijednost projekta dostigla 2,5 milijardi dolara.
• Kulibajev je odbio zahtjev ICIJ-a za intervju.
• Njegova pravna i komunikacijska firma iz Velike Britanije, Schillings, izjavila je da je Kulibajev nezavisno bogat biznismen i investitor, sa vlastitim poslovnim interesima i dokazanim komercijalnim uspjehom.
• U pismu od 39 stranica upućenom advokatima ICIJ-a, Schillings je priznao da je Kulibajev do 2010. godine imao indirektni, manjinski udio u TenizServiceu, ali je negirao bilo kakav finansijski interes u kompaniji kada je dvije godine kasnije dodijeljen infrastrukturni ugovor.
• KazStroyService, kao ni Konzorcij za kaspijski naftovod (CPC) i Exxon, nisu odgovorili na ponovljene zahtjeve za komentar. Chevron nije komentarisao ugovor s KazStroyServiceom.
• Kulibajevljevi advokati navode da je on u junu 2007. godine stekao 50 posto udjela u KazStroyServiceu, ali da nije bio uključen u upravljanje kompanijom niti u pregovore o ugovorima. Također su naglasili da Kulibajev "nikada nije bio uključen u upravljanje CPC-om" i da ni on ni njegova firma Steppe Capital nisu igrali nikakvu ulogu u projektu pumpnih stanica niti u dodjeli ugovora za naftovod KazStroyServiceu.
• Prema podacima do kojih je došao ICIJ, vlada Kazahstana angažovala je američku lobističku firmu nakon invazije Rusije na Ukrajinu, u sklopu ugovora vrijednog skoro četiri miliona dolara, kako bi osigurala da naftovod ostane izuzet od sankcija.

Ključni nalazi: Rusija i Transnjeft

• Jedno od glavnih otkrića istrage Caspian Cabals jeste kako je ruska državna kompanija Transnjeft, koja posjeduje 31 posto udjela u CPC-u, proširila svoj uticaj nad naftovodom.
• U martu 2020. godine, Transnjeft je pokušao preuzeti veću kontrolu nad upravnim odborom CPC-a, potiskujući zapadne kompanije. Prema internim dokumentima CPC-a koje je pregledao ICIJ, Transnjeft je nastojao dodijeliti dodatne ovlasti Nikolaju Gorbanju, veteranu Transnjefta i generalnom direktoru CPC-a.
• Ovaj potez je zahtijevao da zapadni dioničari koji rade u CPC-u podnose izvještaje Gorbanju u okviru novog upravnog odbora konzorcija.
• U maju 2020. godine, ubrzo nakon izbora novog upravnog odbora CPC-a, rusko Ministarstvo unutrašnjih poslova optužilo je više od deset zapadnih zaposlenika naftnih kompanija za nelegalno zaposlenje u Rusiji. Zbog straha od pravnih posljedica, zapadni radnici su napustili Rusiju, nakon čega su im onemogućeni pristup i rad u računarskom sistemu CPC-a.
• Ovim potezom, zapadni uticaj na operacije naftovoda bio je efektivno uklonjen. Prema izvorima ICIJ-a i njegovog holandskog partnera NRC, prije nego što je Transnjeft ojačao svoj položaj 2020. godine, dioničari CPC-a su raspravljali o prijedlogu da se unosni ugovor za pomorske usluge dodijeli Transnjeft Service, podružnici državne firme Transnjeft. Šest sedmica nakon odlaska zapadnih radnika iz Rusije, CPC je potpisao 10-godišnji ugovor s Transnjeft Serviceom za pomorske usluge u terminalu u Novorosijsku na ruskoj obali Crnog mora.
• Pod upravom Transnjefta, politički uticajna ruska kompanija Velesstroy postala je jedan od ključnih dobavljača za naftovod. Velesstroy je u suvlasništvu dvojice hrvatskih biznismena koji su pod sankcijama Ujedinjenog Kraljevstva zbog svojih veza s ruskim energetskim sektorom.
• Jedan od njih, Krešimir Filipović, poznat je u ruskim i drugim medijima kao "Putinov novčanik" na Balkanu. Bankovni dokumenti, inspekcijski izvještaji i sudski podnesci otkrivaju da je Velesstroy izbjegavao plaćanje poreza i nagomilavao kršenja sigurnosnih propisa. Od 2015. godine, najmanje 18 radnika Velesstroya izgubilo je život na radu, uključujući jednog na gradilištu naftovoda. Uprkos optužbama da su ugovori s ovom firmom prekomjerno napuhani, partneri CPC-a nastavili su sklapati poslove s Velesstroyem.
• Nakon što je CPC počeo isplaćivati dividende, najmanje 1,4 milijarde dolara isplaćeno je ruskoj državi putem dioničara CPC-a, Transnjefta i najveće ruske naftne kompanije Rosnjeft. Od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022., tim kompanijama je isplaćeno najmanje 816 miliona dolara.
• Prema ICIJ-u, od početka rata zabilježeno je najmanje 20 prekida ili obustava transporta nafte kroz naftovod.
• U 2022. godini, CPC je platio oko 321 miliona dolara poreza ruskim vlastima, uključujući 96 miliona dolara saveznoj vladi Rusije, što je iznos koji, prema ICIJ-ovim proračunima, odgovara vrijednosti oko 70 novih ruskih tenkova.
• ICIJ je također otkrio da je 2021. godine CPC umanjio ozbiljnost izlijevanja nafte u Rusiji i značajno prijavio manji gubitak nafte nego što je stvarno bio. Zbog ovog incidenta, konzorcij je izgubio sudski spor u Rusiji i platio kaznu od 98,7 miliona dolara za ekološku štetu.
• U deset slučajeva koje je identificirao ICIJ, ruske građevinske firme su potpisale ugovore za proširenje CPC-a, primile avansne uplate ili kredite, ali nisu ispunile značajan dio ugovorenih radova ili su isporučile radove sa zakašnjenjem.
• Chevron je u izjavi za ICIJ naveo da je kompanija "posvećena etičkoj poslovnoj praksi, odgovornom poslovanju i poštovanju zakona i propisa u svim jurisdikcijama u kojima posluje."
• Transnjeft nije odgovorio na zahtjev ICIJ-a za komentar.
• Exxon također nije odgovorio na zahtjeve za komentar.
• Glasnogovornik Shella izjavio je da kompanija ne toleriše mito u bilo kojem obliku.
• Predstavnik Enija rekao je da su "posvećeni najvišim standardima transparentnosti, etičkog ponašanja i ekološke odgovornosti" te je uputio pitanja o naftovodu vlasniku CPC-a, koji nije odgovorio na više zahtjeva za komentar.