Novinar Radija Slobodna Evropa u Pragu.
Posle žučne rasprave u Ovalnoj kancelariji i samita pod vodstvom Evrope, put ka okončanju rata u Ukrajini izgleda nejasniji nego ikad, dok se pojavljuje novi razdori između SAD i Evropske unije. Za Kinu to otvara nove mogućnosti na Tajvanu i širom Evrope.
Dok se ubrzavaju razgovori o potencijalnom prekidu vatre u Ukrajini pod pritiskom predsednik SAD Donalda Trampa koji želi da ispuni svoje predizborno obećanje o brzom zaustavljanju borbi, na terenu ruske i ukrajinske snage i dalje vode brutalan rat iscrpljivanja.
Dok se Trampova administracija priprema za direktne razgovore s Kremljom o okončanju trogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine, takođe počinju napori Vašingtona da uspostavi protivtežu u odnosu na Peking i zabije klin između Kine i Rusije.
Nakon završetka razgovora u saudijskoj prijestolnici, ruski zvaničnici su rekli novinarima da su razgovori bili pozitivan početak. Glavni savjetnik za vanjsku politiku Rusije, Yury Ushakov, koji je bio dio delegacije, rekao je da je sastanak "prošao dobro".
Američki državni sekretar Marco Rubio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov sastaju se u Rijadu na pregovorima koji bi mogli odrediti kraj rata u Ukrajini i preoblikovati odnose između Moskve i Washingtona. Evo ključnih tačaka koje treba pratiti.
Trumpova administracija uvela je svoje prve sankcije Iranu otkako je obećala eskalirati kampanju "maksimalnog pritiska" na Teheran kako bi ga dovela za pregovarački stol za postizanje nuklearnog sporazuma. Ostvarenje tog cilja zahtijevat će obuzdavanje iranskog izvoza koji ide glavnom kupcu: Kini.
Niz incidenata u Baltičkom moru, uključujući oštećenja podvodnih kablova i plinovoda, izazvao je zabrinutost evropskih vlada zbog moguće sabotaže ruske "flote u sjeni". Istrage su u toku, a NATO pojačava patrole u regiji, dok EU razmatra nove sankcije protiv Moskve.
Američki predsednik Donald Tramp rekao je da želi da okonča rat u Ukrajini što je pre moguće, ali njegova želja za mirom povećava mogućnost sklapanja sporazuma koji neće uzeti u obzir interese Kijeva.
Dok Kina pojačava podršku ruskom ratu u Ukrajini, a Tajvan se suočava s rastućim pritiscima Pekinga, jača vojna saradnja Moskve i Pekinga postavlja nove izazove za SAD. Kako će se Trumpova administracija nositi s prijetnjama koje nadilaze granice Evrope i Azijsko-pacifičkog regiona?
TikTok, u vlasništvu kineske tvrtke ByteDance, prestao je s radom u Sjedinjenim Državama, da bi se vratio sljedeći dan.Ono što će se dalje dogoditi moglo bi odrediti ton odnosa budućeg američkog predsjednika Donalda Trumpa sa Pekingom.
Nakon godine bez presedana u trgovini i pokretanja visokoprofilnih rudarskih projekata tokom 2024, postoji novi zamah za sve veću ulogu Pekinga u Avganistanu i produbljivanje veza s talibanima.
Istraga ICIJ-a i više od 20 medijskih partnera, uključujući RSE, otkriva korupciju i politički uticaj u upravljanju ključnim naftovodom koji povezuje Kazahstan i Evropu. Dokumentovani su sporni ugovori, ekološke katastrofe, te finansijske koristi za Rusiju i moćnike poput Timura Kulibajeva.
Dok se sve više zemalja sprema da se pridruže BRIKS-u, kineski lider Si Đinping nastoji da iskoristi samit te organizacije da prikaže alternativni svetski poredak, a ruski predsednik Vladimir Putin želi da pokaže da nije diplomatski izolovan.
U samo dva mjeseca, veze Bakua s Pekingom brzo su napredovale jer se ta naftom bogata zemlja politički i ekonomski približila nizom sporazuma koji bi mogli povećati prisutnost Kine u regiji i otvoriti vrata novim kineskim ulaganjima u Azerbejdžan.
Novi detalji sporazuma koji su u julu potpisali Kazahstan i Kina pokazuju da dve zemlje planiraju da izgrade istraživačku bazu na Mesecu. To bi omogućilo da se Kazahstan dublje integriše u novu arhitekturu za istraživanje svemira na kojoj Kina radi u nastojanju bude konkurent SAD.
Od potpredsednice SAD Kamale Haris, koja će verovatno biti predsednička kandidatkinja demokrata, u ključnim spoljnopolitičkim pitanjima može se očekivati nastavak Bajdenove spoljne, mada će morati da donosi svoje odluke ako uđe u Belu kuću, ocenjuje bivši zvaničnik Stejt departmenta Džim Taunzend.
Jedanaestodnevne zajedničke vojne vežbe pod nazivom "Orlov napad 2024" (Eagle Assault) počele su 8. jula – uoči samita NATO – u blizini beloruskog grada Bresta, nekih pet kilometara od poljske granice.
Vođena potrebom da diversifikuje svoj energetski sektor i da napravi otklon od jeftinog ruskog gasa, Srbija se okreće ka tome da okonča decenijama staru politiku zemlje koja zabranjuje izgradnju nuklearnih elektrana na svojoj teritoriji.
U slučaju zahtjeva za izdavanje naloga za hapšenje lidera Izraela i Hamasa, kojeg su SAD i EU proglasile terorističkom organizacijom, David Bosco stručnjak za Međunarodni krivični sud, kaže da "nije zaključeno da će tužilac dobiti sve naloge za hapšenje koje želi".
Učitajte više sadržaja...