Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Haris Silajdžić demantovao je saopštenje Ministarstva odbrane Rusije kako se BiH nalazi na spisku zemalja koje su, uoči rata u Južnoj Osetiji, vojno pomogle Gruziju:
“Ja koliko znam, bar što se tiče Predsjedništva, nije odobren nikakav transfer viška naoružanja u tu zemlju.“
I zamjenik ministra odbrane Igor Crnadak kaže da je o cijelom slučaju čuo iz medija, te da nema informacije da je oružje iz BiH izvezeno u Gruziju:
“Otkad sam ja u Ministarstvu odbrane nije bilo nikakve aktivnosti po tom pitanju. Viškovi koji postoje u Oružanim snagama tek će se rješavati u narednom periodu, i to isključivo uz konačnu odluku Predsjedništva. Nije bilo nikakvih aktivnosti, niti prodaje, niti donacije otkako sam ja tu, tako da mislim da se tu radi o dezinformacijama.”
Uprkos dematijima Silajdžića i Crnatka o izvozu oružja, današnje izdanje banjalučkog lista “Fokus” objavilo je tekst o tome da su Fabrika oružja "Bratstvo" iz Novog Travnika i sarajevski "Pretis", trebalo da u Gruziju izvezu naoružanje u vrijednosti većoj od desetak miliona eura. List navodi da je riječ o višecjevnim bacačima raketa, tipa "orkan", očuvanim iz rata koje je vojska BiH, u međuvremenu, izbacila iz svog arsenala, te da je Ambasada Rusije u BiH prošle godine uložila prigovor na već zaključeni sporazum. Govori autor teksta Mladen Kremenović:
“Postojao je taj plan isporuke oružja. To su potvrdili mnogi zvaničnici, između ostalih i direktor Direkcije za nenamjensku proizvodnje BiH Ismet Birga, koji je rekao da je bila dobijena saglasnost od Ministarstva odbrane i Ministarstva spoljnih trgovina u vezi isporuke oružja. Nakon što je raskrinkan taj cijeli plan, on je samo promijenio scenario. U igru su uključene jedna firma iz Turske i jedna sa Sejšela koje su trebale da budu posrednici. Željko Komšić se u cijelu priču uključio kada je Sven Alkalaj odbio da potpiše tu saglasnost i onda je on uputio jedan dokument u kojem je tražio od njega da se složi s isporukom oružja pravdajući to razvijanjem nenamjenske proizvodnje u BiH. Sven Alkalaj je i dalje odbijao da potpiše tu saglasnost i onda se u cijelu priču uključio i Haris Silajdžić koji je podržao takav zahtjev Željka Komišća.”
Kremenović kaže da nastavlja sa serijom tekstova o prodaji oružja Gruziji i narednih dana. U tekstovima će, kako navodi, objaviti i imena visokih dužnosnika u BiH koji su uključeni u taj proces.
Istovremeno, prema informacijama dobijenim od Ambasade BiH u Moskvi, Ruska novinska agencija “Vesti” objavila je 10. avgusta prilog novinara Olega Gluhiha pod naslovom "Arsenal za Tbilisi". O tome u izjavi za naš program ambasador BiH u Rusiji Enver Halilović kaže:
“Moja tvrdnja su dvije stvari: prvo da Ambasada BiH u Moskvi nije dobila nikakav demarš od bilo koje institucije Ruske Federacije u vezi s eventualnom prodajom oružja iz BiH Gruziji. I druga stvar koju ja tvrdim jeste da je agencija “Vesti” 10. avgusta ove godine objavila spisak zemalja iz kojih se prodavalo oružje Gruziji i na tom spisku nije spomenuta BiH.”
Vojni analitičar Enes Zukanović:
“Ja bih postavio jedno drugo pitanje: i u slučaju da smo prodali oružje - interes zemalja je da prodaju viškove svog oružja - šta bi bilo problem i da smo ga prodali? Dakle, posmatrao bih to u tom kontekstu – naravno, ukoliko smo ispoštovali procedure koje smo sami propisali, ako, dakle, poštujemo svoje zakone po kojima se ti poslovi rade. Nismo ništa ni bolji ni lošiji bez obzira da li smo prodali to oružje ili nismo prodali. U svijetu kakav jeste oružje se prodaje. Konačno, i nama su ga prodavali - ne tako davno.”
Iz Ambasade Rusije u BiH je izražena nada da će države koje su prodavale oružje Gruziji, nakon onog što se desilo u toj zemlji preduzeti sve neophodne mjere radi prestanka isporuke svih vrsta naoružanja, kako se navodi u saopštenju, "Sakašvilijevom režimu".
