Nakon što je pred Osnovnim sudom u Podgorici dobio spor protiv države zbog nedjelotvorne zaštite u slučaju napada na njega iz 2007. godine, novinar Tufik Softić suočio se sa prijavom Agencije za sprječavanje korupcije koja ga tereti za konflikt interesa i neprijavljivanje imovine.
Iz Društva profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG), čiji je Softić član saopštili su da Agencija za sprječavanje korupcije smatra da je Softić, koji je već dvije godine vršilac dužnosti direktora lokalnog Radio Berana, u sukobu interesa jer je njegova supruga odbornica Socijalističke narodne partije (SNP) u lokalnoj skupštini.
Takođe je sporno i što nije prijavio imovinu kao javni funkcioner.
Generalna sekretarka DPNCG Mila Radulović kazala je da je nakon što je upozoren da je to kršenje propisa, Softić prijavio imovinu a njegova supruga podnijela ostavku na odborničku funkciju.
Radulović primjećuje da je ranije postojala praksa da se nakon ispravljenih grešaka to tretira kao zakonito postupanje, ali da je Agencija ipak podnijela prekršajnu prijavu protiv Softića.
Inače, Agencija za sprječavanje korupcije pokrenula je postupak protiv Softića postupajući po anonimnoj prijavi koja je podnesena nekoliko dana prije nego što je on dobio državu u sporu vezanom za napad na njega iz 2007. godine.
Protesti u Podgorici zbog napada na novinare
Tufik Softić za Radio Slobodna Evropa poručuje da je u pitanju osveta države zbog njegove tužbe i pobjede na sudu:
"Kada sam se odazvao i sve im izložio i sve to u zakonskim rokovima za usmenu raspravu i kada sam priložio sve što je trebalo od dokumenata i ispravio sve što je trebalo, oni su ipak podnijeli jednu prijavu. Kažem jednu što ne znači da ih neće biti još. Prosto sve ovo doživljavam kao odmazdu države zbog toga što ja vodim spor protiv njih.“
U Sindikatu medija podržavaju rad agencije na suzbijanju korupcije i konflikta interesa ali ne na način kako to radi u slučaju novinara Tufika Softića, kaže za RSE predsjednica tog sindikata Marijana Camović:
"Kolega Softić tvrdi da su nepravilnosti odmah otklonjene po saznanju da one postoje. Ako je do sada bila praksa da je to za komisiju dovoljno, nije nam jasno zašto se primjenjuju dupli aršini. Simptomatično je da komisija u poslijednje vrijeme pokreće postupke protiv predstavnika NVO u savjetima medija na lokalnom i nacionalnom nivou koji kritikuju postupanje državnih organa po raznim osnovama. I sada na primjeru Softića vidimo da su na meti i pojedinci iz samih medija. U lokalnim javnim emiterima, naročito kada su savjeti u pitanju imamo brojna kršenja zakona i dobro bi bilo da se agencija ali i ostali državni organi neselektivno počnu baviti tim problemima. Tek kada se to desi vjerovaćemo da u Tufikovom slučaju nije riječ o nekom obliku revanšizma", navodi Marijana Camović.
U nevladinoj organizaciji Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), koja se bavi pitanjima borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, kažu da je veoma zanimljivo to koje sve slučajeve Agencija za sprječavanje korupcije procesuira.
Selektivno izabrani slučajevi Agencije: Dejan Milovac
Dejan Milovac, međutim, za RSE kaže da je još zanimljivije kojim slučajevima se to tijelo uopšte ne bavi, a trebalo bi:
"U fiokama te institucije nalaze se prijave protiv brojnih funkcionera koji su se nezakonito obogatili i u kojima se potvrđuje da neki od njih ne mogu da objasne odakle im imovina i oni se nalaze u školskom primjeru konflikta interesa. U konfliktu interesa se nalazi i sam direktor agencije imajući u vidu da je u bliskim rodbinskim odnosima sa premijerom i visokim funkcionerom Demokratske partije socijalista Duškom Markovićem. Tako da ne očekujem da će se ta komisija baviti slučajevima krupne korupcije i štetama koje se mogu mjeriti i desetinama miliona eura. Ona će nastaviti da se obračunava sa neprijateljima ove vlasti i svima koji su se usudili da ukažu na korupciju i koji su pokušavali da u javnosti iznesu podatke i informacije o tome", konstatuje Milovac.
Novinar Vijesti, Monitora i Radio Berana Tufik Softić dobro je poznat crnogorskoj javnosti po seriji istraživačkih tekstova o organizovanom kriminalu na sjeveru Crne Gore, zbog čega je dva puta bio žrtva napada koji do danas nijesu do kraja rasvijetljeni.
Zbog nedjelotvorne zaštite u napadu u novembru 2007. godine tužio je državu i na Osnovnom sudu dobio odštetu u iznosu 7.000 eura.
U tužbi je naveo da istražni sudija i tužilac u noći napada nisu izašli na lice mjesta, da su dvojica muškaraca koje je Softić označio kao sumnjive saslušani tek poslije sedam godina, da treći nije nikada, a da njihovi stanovi nisu pretreseni.
Inače, nakon napada iz 2007. godine Tufik Softić bio je kasnije meta još jednog napada, u avgustu 2013, kada je na njegov automobil, parkiran ispred porodične kuće u Beranama, bačena bomba.
Ni taj slučaj nije do kraja rasvijetljen.
Napadi na Softića i neophodnost razotkrivanja počinilaca i nalogodavaca bili su tema i u gotovo svim međunarodnim izvještajima o novinarskim slobodama u Crnoj Gori.
Tako i u posljednjem dokumentu o stanju u poglavljima 23 i 24, Evropska komisija između ostalog podsjeća da je u oktobru 2017. prvostepeni sud dodijelio kompenzaciju u iznosu od 7.000 eura novinaru (Tufiku Softiću) zbog neefikasne istrage u pokušaju njegovog ubistva 2007.
"Potrebno je identifikovati ne samo materijalne počinioce, već i one koji stoje iza napada, kao i nedostatke i kašnjenja u istragama koje nisu donijele rezultate", objavljeno je u dokumentu EK.