Napadi i pritisci na novinare u Crnoj Gori ne jenjavaju, a o tome najuvjerljivije svjedoči podatak da je od 2012. do danas bilo 69 napada na predstavnike medija, uz ranije brojne neriješene slučajeve i ubistvo urednika Dana Duška Jovanovića, prije 12 godina. Situacija u cijelom regionu Zapadnog Balkana nije nimalo optimistična.
Tufik Softić, Olivera Lakić, Željko Ivanović samo su neka od imena novinara koji su bili žrtve napada u Crnoj Gori i koji su ili istraživali ili ukazivali na organizovani kriminal i povezanost kriminalaca sa strukturama u vlasti.
Kako kazniti napadače na novinare i zaštiti novinare istraživače?
Odnedavno novi ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Goran Danilović saopštio je da je na posljednjoj sjednici Vlade dogovoreno formiranje nove komisije za praćenje istraga napada na crnogorske novinare kao i raspisivanje nagrade za nove informacije o ubistvu glavnog urednika i direktora lista Dan Duška Jovanovića iz 2004.
"Uspjeli smo da uradimo dvije stvari, ponovo smo na početku ali važno je da nema odustajanja i važno je da je svakome jasno da ćemo morati, ako hoćemo ikada da budemo slobodno društvo, da rasvijetlimo ubistvo Duška Jovanovića a potom i sve što se u ovih 12 godina nagomilalo. Ali ne samo to nego i da proaktivno sprečavamo dalje napade na novinare, na imovinu, na medije i da prestanemo da stvaramo ambijent da je nešto takvo normalno, opravdano i logično", rekao je Danilović.
Otrivanje počinilaca i naručilaca ubistva Jovanovića posebno je važno za vladavinu prava kao i dalji put Crne Gore ka EU, ukazao je odlazeći šef kancelarije Evropske komisije u Podgorici Mitja Drobnič:
"Zabrinjavajuće je to da i nakon 12 godina od ovog gnusnog zločina, još uvijek ne znamo ko je počinio ovo krivično djelo, niti ko ga je naredio i zašto. Siguran sam da se svi možemo saglasiti da je od suštinskog značaja za nadležne institucije, naročito za pravosuđe i policiju da u potpnosti riješe ovaj slučaj", naglasio je Drobnič.
Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava kaže da bi državu i cjelokupno društvo trebalo da zabrine porast broja napada na novinare u prošloj godini kojih je bilo 23, pogotovo ako se ima u vidu podatak o napadima iz 2014. kada ih je bilo 8.
Javnost ima pravo da zna ko je i zašto napao te novinare i država je najodgovornija za njihovo procesuiranje, ističe Gorjanc Prelević:
"Mi želimo i imamo pravo na odgovor na pitanje ko i zašto je napao te novinare. Taj odgovor nije nešto na što imaju pravo samo porodica i prijatelji nego i svi građani. Zašto je postojao interes da se rad te osobe onemogući i šta stoji iza toga. Da li iza toga stoji država ili je ona samo nesposobna ili nema političe volje da se sa tim ozbiljnim problemom uhvati u koštac", konstatuje Gorjanc Prelević.
Kao jedan od novih modela zaštite novinara u Crnoj Gori pominje se uvođenje novih krivičnih djela u Krivični zakonik Crne Gore, poput sprečavanje napada na novinare i kažanjavanje napada na novinare u vršenju novinarske dužnosti.
Nije mnogo bolje ni u susjedstvu
Da bi to bio dobar put ka efikasnijoj zaštiti novinara i kažnjavanju napadača na njih saglasna je Tamara Čausidis iz Sindikata novinara Makedonije, koja ovako opisuje položaj novinara u toj zemlji koju potresa velika politička kriza praćena višednevnim protestima građana:
"Kod nas je situacija sada takva da je otvoren lov ne samo na novinare. Jeste, targetirani su prvo istraživači novinari, a potom dolaze na red i reporteri, kamermani – dakle oni koji su svjedoci."
U Srbiji su novinari takođe meta napada od kojih su se neki završili i ubistvima poput napada na Slavka Ćuruviju i Milana Pantića. Danas u Srbiji novinari žive pod pritiscima i prijetnjama , kaže Veran Matić iz komisije za istraživanje ubistava novinara u Srbiji.
"Ja sam pod policijskom zaštitom 5 godina, Brankica Stanković sa kojom dosta dugo radim 6 godina. Imam jednog kolegu iz Loznice koji je već 10 godina pod policijskom zaštitom. To je kao velika briga o novinarima ali je zapravo reč samo o konzerviranju stanja u kojem se nalazimo. Mislim da niko nije pokušao da u poptunosti istraži uzroke naše suštinske nebezbednosti", upozorava Matić.
Hrvatska je članica EU, ali je daleko od zakonodavstva koje štiti novinare, kaže Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva. Situacija je toliko loša da će koalicija međunarodnih organizacija koje se brinu za slobodu izražavanja doći uskoro u Hrvatsku i razgovarati na tu temu sa najvišim zvaničnicima:
"Koliko je situacija u Hrvatskoj loša govori to da je ovo prvi put da će takva jedna misija biti u jednoj zemlji EU. Obično su te misije prisutne u zemljama koje su poznate da zatiru slobodu izražavanja ili u novim zemljama, poput Kosova", napominje Leković.
Da su novinari u Crnoj Gori kao i u regionu na meti verbalnih i fizičkih napada za koje vlada nekažnjivost potvrđuje i posljednji izvještaj Reportera bez granica o medijskim slobodama prema kojem je Crna Gora zauzela 106. i nakon Makedonije najlošije je plasirana od zemalja regiona.
Facebook Forum