Nova hrvatska Vlada, u kojoj većinu čine HDZ-ovi ministri, krenula je đonom na one medije i medijska regulatorna tijela u Hrvatskoj, na koja može utjecati. Brzina čistki rezultat je njihove tanke parlamentarne većine i neizvjesnosti koliko će se još vladajuća koalicija održati.
Ukinuto je Povjerenstvo za neprofitne medije, koja je preko natječaja financiralo i pratilo rad tog vrijednog dijela hrvatske medijske scene, a njihova dalja sudbina sada je krajnje neizvjesna. Vlada je uputila Saboru zahtjev za razrješenjem Vijeća za elektroničke medije sa prilično nategnutim formalnim argumentima, a tome je prethodio masovni prosvjed pod prozorom Vijeća, kada je sa tri dana neemitiranja kažnjena jedna lokalna TV stanica zbog govora mržnje.
Razriješen je glavni ravnatelj javnog radio-televizijskog servisa i postavljeni novi urednici na svim televizijskim kanalima javne televizije. Zašto su mediji u Hrvatskoj na udaru, pojašnjava novinarka i urednica na portalu forum.tm, Sandra Bartolović: "Ova vlast vrlo plošno razumije medije".
"U svom retrogradnom razmišljanju oni misle još uvijek da je moguće zaustaviti Reuters. Čak uz njihovo pokoravanje medija, uskraćivanje financiranja, postavljanja na javnu televiziju vodećih ljudi koji su praktički izašli iz novinarske sekcije HDZ-a, oni misle da se neće uspjeti drugdje čuti kritički glasovi. Međutim, ljudi su do te mjere ogorčeni, da je velika masa, i među novinarima, spremna i volontirati", kaže Bartolović, te dodaje:
"Postoje i društvene mreže. Nemoguće je ušutkati kritiku, ušutkati istraživačko novinarstvo, nemoguće je ne prokazivati ono sve što treba prokazivati. Karamarko i njegova ekipa misle da je to moguće ako se ušutkaju i pacifiziraju javna televizija i vodeći main stream mediji i ako se potpuno uklone neovisni i neprofitni mediji, što je potpuno promašena strategija. Mislim da će se Karamarko u to uvjeriti, čak na svojoj koži."
Sve se to s medijima desilo u svega dva mjeseca, otkako je nova Vlada formirana. Čemu tolika žurba?
"Više sam puta rekao da se Hrvatska u pitanju slobode medija približava zemljama poput Mađarske ili Poljske, ali dok tamo vladajući imaju solidne dvotrećinske većine, u Hrvatskoj je većina u stvari minimalna", kaže predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Saša Leković.
"Još uvijek je pitanje koliko će se ta koalicija, koja je na vlasti, održati zbog toga što nije homogena. Mislim da je to jedan od razloga zašto oni pokušavaju još grublje, još bezobraznije zavladati medijima, bar onima kojima mogu. Time, ako ništa drugo, si spremaju bolju poziciju u slučaju vanrednih izbora, koji su također relativno realna opcija", navodi Leković.
Predsjednik novinarskog društva podsjeća da su pritisci hrvatskih vlasti na medije prepoznati – na ovaj ili onaj način reagirali su Europska komisija, OESS, europska i svjetska novinarska organizacija.
"Međutim, hrvatska vlast se ponaša tako da ignorira sva ta pisma i sve te primjedbe koje dolaze od uglednih institucija međunarodnih organizacija. Ignoriranjem pokazuje da vlast nema, niti potreban demografski kapacitet, niti onu elementarnu pristojnost u ponašanju, koju bi trebali imati, obzirom na to da vode državu", kaže Saša Leković.
Mnogi u Hrvatskoj misle kako je odluka kontroverznog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića da raspusti Povjerenstvo za neprofitne medije vraćanje duga donedavnoj bliskoj suradnici u klerikalnoj udruzi "U ime obitelji" Željki Markić, koja je – ljuta zbog toga što nije od njih dobila novac – krenula s harangom kako to dojučerašnja vlast lijevog centra financira uvijek istih desetak medija, i to isključivo istomišljenike.
Sandra Bartolović kaže da je forum.tm temeljem natječaja od ministarstva za prošlu godinu dobio 250.000 kuna, a udruga Željke Markić, diskrecijskom odlukom zagrebačkog gradonačelnika Bandića, 240.000 kuna i poslovni prostor od 70 kvadrata na korištenje, a grad im za njega plaća i režije.
"Gospođa Markić je tada rekla da su oni nazvali i Ministarstvo kulture i molili pomoć. Međutim, gospođa Markić ne razumije da se za subvencioniranje medija treba natjecati, treba prikazati kvalitetni program na ovom natječaju koji smo prošli. U pravilu, na natječaju sudjeluje 90 do 100 medija svake godine. Moraju zadovoljiti nekakve kriterije", kaže Bartolović, te ističe:
"Recimo, portal gospođe Markić nije prošao na tom natječaju jer šire netrpeljivost jer su homofobni zato što su nastrojeni nedemokratski, sve što je suprotno temeljnim ustavnim odredbama. Potrebno je udovoljiti neke elementarne kriterije da bi se moglo pristupiti natječaju. U drugom krugu ocjenjuje se i nekakva specifičnost medija, kojima medij gospođe Markić nije mogao udovoljiti."
Mnogi se pribojavaju da je sljedeća na redu za kadrovsku čistku javna novinska agencija HINA. Zbog toga je Europski savez novinskih agencija EANA zatražio što hitniji sastanak sa hrvatskim vlastima u interesu zaštite uređivačke, upravljačke i ekonomske neovisnosti Hrvatske izvještajne novinske agencije. Iz Vlade su ih uputili na resorno Ministarstvo kulture, a otuda još nije stigao nikakav prijedlog datuma sastanka.
