Ruski dronovi su tokom noći oštetili objekte za proizvodnju žitarica u ukrajinskim lukama Izmayil i Odesa, saopštile su vlasti 2. avgusta, što je navelo Tursku da pozove Kremlj da izbjegne eskalaciju već visokih tenzija u Crnom moru i oko njega.
Ukrajinske vlasti saopštile su da je silos za žito oštećen u Izmajilu, jednoj od dvije dunavske luke koje Ukrajina koristi za izvoz žitarica nakon što je Moskva prošlog mjeseca odbila produžiti sporazum uz posredovanje Turske i UN-a koji je omogućio izvoz ukrajinskog žita i ostalih proizvoda morskim putem.
"Još jedan lift u luci Izmayil, u regiji Odesa, oštetili su Rusi. Ukrajinsko žito ima potencijal da prehrani milione ljudi širom svijeta", napisalo je ukrajinsko Ministarstvo odbrane na Twitteru.
Izmayil se nalazi nekih 15 kilometara sjeverno od Tulcee, glavne luke na Dunavu u blizini Rumunije koja je članica NATO-a. Ruske bespilotne letjelice prošle nedelje su pogodile Reni, drugu dunavsku luku koju Ukrajina koristi za izvoz žitarica. Reni je udaljen oko 200 metara preko Dunava od Rumunije.
U Odesi su ruski dronovi pogodili skladišta žita, izvijestio je guverner regije Oleh Kiper.
"Kao rezultat napada, izbili su požari na lučkim objektima i na objektima industrijske infrastrukture u regiji, a oštećen je silos", napisao je Kiper na Telegramu.
Odesa, glavna ukrajinska crnomorska luka, sve je više izložena ruskom granatiranju i napadima bespilotnih letjelica.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u poruci na Telegramu da su lučke instalacije na jugu pretrpjele značajnu štetu.
"Branimo se maksimalnim raspoloživim snagama... Nažalost, šteta ima. Najveća je na jugu zemlje. Ruski teroristi su ponovo napali luke, žito i globalnu prehrambenu sigurnost", rekao je Zelenski i dodao , "Rusija može i mora biti zaustavljena."
Rumunski predsjednik Klaus Iohannis takođe je osudio napad na dunavsku luku, nazvavši ga "ratnim zločinom".
"Neprekidni napadi Rusije na ukrajinsku civilnu infrastrukturu na Dunavu, u blizini Rumunije, su neprihvatljivi. To su ratni zločini", rekao je Iohannis na društvenim mrežama.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pozvao je svog ruskog kolegu Vladimira Putina da se suzdrži od poteza koji bi pogoršali tenzije, saopštio je Erdoganov ured nakon telefonskog razgovora dvojice lidera.
"Predsjednik Erdogan je izrazio važnost suzdržavanja od koraka koji bi mogli eskalirati tenzije tokom rusko-ukrajinskog rata, naglašavajući značaj crnomorske inicijative, koju je opisao kao most mira", navodi se u saopštenju Erdoganove kancelarije.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je ranije 2. avgusta ponovio svoj stav o dogovoru o žitu, rekavši da je Moskva spremna da mu se vrati "odmah" nakon što dio koji se tiče Rusije bude sproveden.
Peskov je to komentirao dan nakon što je američki izaslanik pri Ujedinjenim nacijama rekao da postoje "naznake" da bi Rusija mogla biti zainteresirana za povratak razgovorima o sporazumu, koji je Ukrajini omogućio izvoz žitarica morskim putem.
U Kijevu, napad ruske bespilotne letjelice preko noći nije izazvao veću štetu ili žrtve, rekao je regionalni guverner Kijeva Serhiy Popko na Telegramu.
"Sve vazdušne mete, više od 10 dronova, otkrile su i uništile naše snage protivvazdušne odbrane", rekao je Popko.
"Nestambeni objekti i putne površine pretrpjeli su određena oštećenja, ali bez ozbiljnijih razaranja i požara", rekao je Popko. Trenutno nema izvještaja o žrtvama.
Na bojnom polju, ukrajinske snage su učestvovale u teškim borbama na sjeveroistoku, gdje su ruske snage pokušavale da napreduju u pravcu Kupjanska, i na jugoistoku, gdje njihova kontraofanziva postepeno napreduje suočena sa oštrim ruskim otporom i masivnim utvrđenjima.
Ukrajinske trupe su tokom proteklog dana vodile više od 40 bliskih borbi, saopštio je Generalštab ukrajinske vojske u svom dnevnom izvještaju od 2. avgusta, dodajući da su neselektivno rusko granatiranje i vazdušni udari izazvali više žrtava među civilima.
"Neprijatelj je u protekla 24 sata ispalio jednu raketu, 75 zračnih udara i 68 raketnih salvi na položaje naših snaga i na područja naseljena civilima. Nažalost, među civilnim stanovništvom ima žrtava", saopštila je vojska.
Prethodnog dana, ruski raketni napad pogodio je bolnicu u južnom gradu Hersonu, ubivši doktora i povrijedivši nekoliko medicinskih radnika. Na sjeveroistoku zemlje, u ruskom granatiranju tokom dana 1. avgusta ubijena je starija žena, a ranjen muškarac.
U međuvremenu, od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, oko 50.000 Ukrajinaca je izgubilo ruke ili noge, izvještava The Wall Street Journal, pozivajući se na podatke najvećeg svjetskog proizvođača proteza, njemačkog Ottobocka, i njegovih medicinskih partnera.
Brojke su uporedive sa onima registrovanim tokom Prvog svjetskog rata, navodi list. Stvarni broj amputiranih može biti veći, dodaje se, jer je potrebno vrijeme za izradu proteza, a neke žrtve čekaju sedmicama ili čak mjesecima na amputaciju nakon ranjavanja.
Uz izvještaje Reutersa, AFP-a i The Wall Street journal
