Odobreno je prvih 35 miliona eura pomoći Mađarske za Republiku Srpsku , izjavio je 1. jula Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, nakon sastanka sa šefom mađarske diplomatije Peterom Sijartom (Péter Szijjártó).
Dodik se zahvalio Mađarskoj za podršku na evropskom putu BiH i rekao da se realizuje dogovor koji je ranije sklopio sa Viktorom Orbanom, predsjednikom Vlade Mađarske.
Formiranje mađarskog fonda od 100 miliona eura za pomoć RS-u je dogovoreno 6. novembra 2021. godine, tokom Orbanove posjete RS-u i susreta se sa Dodikom u Laktašima, pored Banjaluke.
"To je najpraktičniji vid pomoći za nas", rekao je Dodik i dodao d će iz fonda mali i srednji preduzetnici, kao i poljoprivrednici iz RS-a, moći dobijati bespovratna sredstva.
"Naš raniji dogovor sa Orbanom se realizuje i odobreno je prvih 35 miliona eura podrške za privredne subjekte u RS", rekao je Dodik i naveo da je sa Sijartom razgovarao o jačoj ekonomskoj saradnji ali i o Ukrajini.
Naveo je da ne može glasati za sankcije Rusiji jer mora odgovoriti očekivanjima građana RS-a, jednog od dva entiteta u BiH, te se zahvalio za ohrabrujući stav Mađarske po pitanju sankcija.
Ministar spoljnih poslova Mađarske Sijarto je rekao da nije uredu što BiH nije od Vijeća Evrope dobila kandidatski status, te da Mađarska podržava stabilnost BiH, zbog čega je i pokrenula program za jačanje preduzetništva u RS-u.
"Na raspolaganju će biti 35 miliona evra, biće raspisan konkurs, a preduzetnici će moći dobiti maksimalno 25 hiljada eura za svoj projekat", rekao je Sijarto i dodao da će konkurs biti raspisan početkom septembra a da će biti rok za prijavu biti 15. oktobar.
"Važno je da se postigne dijalog i saradnja i smatramo da EU ne treba uvoditi sankcije bilo kome na zapadnom Balkanu", rekao je Sjarto, referišući se na sankcije Miloradu Dodiku kojima se Mađarska od početka protivila.
Njemačka vlada je u decembru 2021. godine pozvala EU da uvede sankcije članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, rekavši da su njegovi napori da isključi RS iz oružanih snaga, pravosuđa i poreznog sistema BiH neprihvatljivi za Njemačku.
Vlada mađarske smatra da je proširenje EU jedna od najvažnijih politika i da njeno jačanje nije moguće bez njenog proširenja, rekao je Sijerto u Banjaluci, i dodao da je to naročito važno za Zapadni Balkan.
"Praktično smo neposredni susjedi, i mi smo zainteresovani za očuvanje mira u ovoj regiji. Podržali smo (kandidatski) status za Ukrajinu i Moldaviju ali smo smatrali da ste i vi trebali dobiti status, kao i Gruzija", izjavio je Sijarto.
Mađarski šef diplomatije će ovaj put posjetiti samo Banjaluku, administrativni centar RS-a ali ne i glavni grad Sarajevo, što nije prvi put da mađarski političari zaobilaze državne institucije tokom zvaničnih posjeta.
Odnosi Sijarta i lidera RS
Sijarto je posljednji put bio u posjeti BiH početkom aprila, na Mostarskom ekonomskom forumu. Tada je poručio da je Mađarskoj u interesu "mir i stabilnost na zapadnom Balkanu", te da je za to potrebno da u BiH svoje mjesto pronađu "svi konstitutivni narodi".
Ocijenio je "neprihvatljivo sporom integraciju zapadnog Balkana u EU".
Krajem decembra prošle godine, tokom posjete Sjevernoj Makedoniji, Sijarto je poručio da će Budimpešta iskoristiti veto ako Evropska unija (EU) predloži sankcije protiv Dodika.
Šef mađarske diplomatije je posjetio BiH nekoliko puta tokom pandemije korona virusa. U julu prošle godine je stigao zajedno sa donacijom 200.000 doza vakcina kineskog proizvođača Sinopharm, a u martu iste godine je tokom zvanične posjete BiH uručio donaciju od 40.000 PCR testova.
Tokom aprila 2020. godine, uručio je donaciju od 200.000 zaštitnih maski i 10.000 zaštitnih odijela, dok je RS dobila respiratore i zaštitnu medicinsku opremu.
Mađarski premijer je planirao posjetiti Sarajevo 25. januara ove godine, ali je ta posjeta odgođena.
