Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto ponovio je u ponedjeljak tokom posjete Skoplju da će Budimpešta iskoristiti veto ako Europska unija (EU) predloži sankcije protiv člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorada Dodika.
Sijarto je veto najavio dan ranije, u svojoj objavi na Facebooku.
“Zabrinuti smo zbog ovakvih izjava, jer je Bosna i Hercegovina tu u našoj blizini, očuvanje stabilnosti i mira u zemlji je naš osnovni sigurnosni interes. Berlin je dalje, ali ne tako daleko da odatle nikada ne biste mogli letjeti do Banja Luke. Odletite i pregovarajte. Razgovarajte sa Srbima. Sa njima, a ne o njima. Možda će vam ovo pomoći da shvatite situaciju”, napisao je Sijarto.
Upozorenja iz Bruxellesa uslijedila su nakon usvajanja nekih akata u Skuštini Republike Srpske (RS) 10. decembra, koji vode ka jednostranom prenosu nekih ovlaštenja države BiH na ovaj entitet. Akti predviđaju početak postupka za povlačenje srpskog entiteta u BiH iz Armije BiH, sigurnosnih službi, poreznog i pravnog sistema.
“Ako Dodiku budu uvedene sankcije, stavit ćemo veto na njih, jer smatramo da uvođenje sankcija Zapadnom Balkanu nije pravi korak i smatramo da bi onima koji prijete sankcijama srpskim čelnicima iz BiH bilo prikladnije da sjednu s i razgovaraju s njim lično, prije nego što predlože sankcije”, rekao je Sijarto u Skoplju 20. decembra.
On se u Skoplju sastao sa ministrom vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Bujarom Osmanijem.
Mađarski ministar vanjskih poslova rekao je još da se o pitanjima sa Zapadnog Balkana treba razgovarati s predstavnicima Zapadnog Balkana.
"Dakle, svatko tko prijeti sankcijama treba otići u Banjaluku ili Sarajevo i sjesti da se posavjetuje s onima koji su uključeni", naveo je.
Njemačka vlada prošle sedmice je pozvala EU da uvede sankcije članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, rekavši da su njegovi napori da isključi RS iz oružanih snaga, pravosuđa i poreznog sistema BiH neprihvatljivi za Njemačku.
Njemačka je i formalno ranije 17. novembra, zatražila od Evropske službe za vanjske poslove (EEAS) da izradi dokument s prijedlozima o sankcijama protiv zvaničnika RS-a.
“Dodikov projekt sada prijeti da uništi arhitekturu Dejtonskog mirovnog sporazuma”, izjavio je 15. novembra tadašnji vršitelj dužnosti njemačkog ministra vanjskih poslova Heiko Maas Maas, imenujući direktno Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u petak 10. decembra informacije o „prijenosu nadležnosti sa BiH na nivo Republike Srpske“, u oblasti indirektnog oporezivanja, pravosuđa, odbrane i sigurnosti.
Usvojena je i Deklaracija o ustavnim principima RS, koja zadužuje institucije RS da sastave ustav po kojem bi Banja Luka bila glavni grad entiteta, a Pale, nedaleko od Sarajeva, prestonica.
U Deklaraciji se precizira da su „svi zakoni koje je nametao visoki predstavnik neustavni“.
Prethodno, isto tijelo donijela je 20. oktobra zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou.
Nadležnosti koje po Ustavu BiH nisu izričito dodijeljene institucijama BiH pripadaju entitetima, ali u članu III je navedeno da BiH može preuzeti nadležnosti s entiteta ukoliko bude saglasnosti.
Prema Ustavu BiH, entiteti ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu.
Najave otcjepljenja i prijenosa nadležnosti sa BiH na RS su počele kada je bivši visoki predstavnik, Valentin Incko, u julu zabranio negiranje genocida, nakon čega su političari iz RS počeli sa blokadom rada državnih institucija.
Dodik se od januara 2017. nalazi na listi sankcija Sjedinjenih Država "zbog nepoštivanja odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o zabrani organiziranja referenduma” o Danu RS-a koji je održan 25. septembra 2016. godine.
