Dostupni linkovi

Švedska korak bliže NATO-u


Zastave Turske, NATO-a i Švedske na mjestu održavanja samita NATO-a u Vilniusu, Litvanija, 10. jula 2023.
Zastave Turske, NATO-a i Švedske na mjestu održavanja samita NATO-a u Vilniusu, Litvanija, 10. jula 2023.

Nakon višemjesečnog odlaganja, ključni odbor turskog parlamenta dao je u utorak, 26. decembra, saglasnost za kandidaturu Švedske za pridruživanje NATO-u.

Time je uklonjena još jedna prepreka u procesu pridruživanja prethodno nesvrstane nordijske zemlje zapadnom vojnom savezu, pišu svjetski mediji.

Protokol o pristupanju Švedske treba još biti odobren u generalnoj skupštini turskog parlamenta za posljednju fazu zakonodavnog procesa u Turskoj. Jedina druga članica NATO koja je još uvijek odobrila pristupanje Švedske je Mađarska.

Dug put do odobrenja

Odobrenje za ulazak Švedske u NATO koje je 26. decembra izglasao odbor za vanjske poslove turskog parlamenta dolazi nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan više od godinu dana odugovlačio ratifikaciju članstva Švedske, tvrdeći da je zemlja previše prijateljski nastrojena prema kurdskim aktivistima koje Ankara smatra teroristima, ističe Politico.

Erdogan je također povezao odobrenje pristupa Švedske savezu NATO-a sa zahtjevom Ankare za borbene avione F-16 od njenog saveznika Sjedinjenih Država, što čeka odobrenje američkog Kongresa.

Generalna skupština turskog parlamenta, dodaje Politico, sada treba da da svoje konačno zeleno svjetlo prije nego što Švedska može zvanično postati punopravna članica NATO-a. Međutim, nije određen datum za ovo plenarno glasanje.

Mađarski lider Viktor Orban također je odugovlačio kandidaturu Švedske za pristupanje, rekavši prošle sedmice da nema "velike volje" mađarskih poslanika da to odobre. Time je Mađarska posljednja zemlja članica NATO-a koja nije započela proces ratifikacije.

Jednoglasno odobrenje svih sadašnjih zemalja članica NATO-a je potrebno da bi se svaka nova država pridružila vojnom savezu.

Ratifikacija 'što prije'

Švedska i Finska su odustale od decenija vojnog nesvrstavanja i pokušale da se pridruže odbrambenoj organizaciji koju predvode SAD nakon što je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022.

Dok je puno odobrenje dato Finskoj, koja je u aprilu primljena kao 31. članica NATO-a, Turska i Mađarska ostaju jedine članice Sjevernoatlantskog pakta koje su preostale da ratifikuju kandidaturu Švedske 19 mjeseci nakon što je podnijela zahtjev za članstvo, piše agencija France Presse.

U utorak, 26. decembra je odbor za vanjske poslove turskog parlamenta odobrio tu mjeru što otvara put za glasanje u punom parlamentu, gdje Erdoganova vladajuća alijansa drži većinu mjesta, ukazuje AFP dodajući da nije pojašnjeno kada će to biti.

Šef NATO-a Jens Stoltenberg pozdravio je glasanje u parlamentarnom odboru i rekao da računa da će Turska i Mađarska završiti ratifikaciju "što je prije moguće" i da će članstvo Švedske "učiniti NATO jačim".

Švedski ministar vanjskih poslova rekao je da je sljedeći korak glasanje u turskom parlamentu.

"Radujemo se što ćemo postati član NATO-a", rekao je Tobias Billstrom na web stranici švedske javne televizije.

NATO saveznici izvršili su pritisak na Tursku, a Francuska je rekla da je kredibilitet alijanse "u pitanju".

Švedski zakoni

Protivljenje Turske članstvu Švedske u NATO-u proizlazi iz njenog uvjerenja da je ta nordijska zemlja bila previše popustljiva prema pristalicama kurdskih militanata i drugih grupa u Švedskoj koje Ankara smatra prijetnjom sigurnosti.

To, prema pisanju Associated Pressa, uključuje ljude povezane s Radničkom partijom Kurdistana ili PKK, koja je vodila 39-godišnju pobunu u Turskoj, i osobe koje su navodno povezane s pokušajem državnog udara 2016. protiv vlade predsjednika Erdogana.

Turska, Švedska i Finska prošle godine su postigle sporazum o rješavanju sigurnosnih problema Ankare, a Švedska je nakon toga poduzela korake da pooštri svoje zakone protiv terorizma, čime je podrška ekstremističkim organizacijama kažnjiva do osam godina zatvora.

Međutim, dodaje AP, niz antiturskih i antiislamskih protesta održanih u Stockholmu, od kojih su neki uključivali spaljivanje Kur'ana, također je razljutio Erdoganovu vladu i tursku javnost. Iako je švedska vlada osudila ove demonstracije, turska vlada je kritikovala Švedsku — koja ima zakone koji štite slobodu govora — jer dozvoljava ispoljavanje antimuslimanskih osjećaja.

Dok je Švedska osnažila svoje zakone za borbu protiv terorizma kako bi se pozabavila sigurnosnim zabrinutostima Ankare, NATO se složio da uspostavi posebnog koordinatora za borbu protiv terorizma i na tu poziciju imenovao pomoćnika generalnog sekretara Toma Goffusa.

Švedska je, dodaje AP, također najavila da će tražiti poboljšane carinske aranžmane i poduzeti korake za uvođenje bezviznih putovanja u Evropu za turske državljane.

Pregovori Turske o članstvu u EU stali su 2018. godine zbog demokratskog nazadovanja zemlje i lošeg stanja ljudskih prava.

Paket borbenih aviona

Turski predsjednik, osim tvrdnje da Švedska treba više da se obračunava s disidentima koje njegova zemlja smatra teroristima, povezao je odobravanje pristupanja Švedske sa sporovima koje Turska ima sa drugim članicama NATO-a, piše New York Times.

Turska od Sjedinjenih Država želi paket američkih borbenih aviona F-16 vrijedan 20 milijardi dolara i komplete za nadogradnju aviona koje već ima. Administracija Joea Bidena administracija je rekla da podržava prodaju, ali su se članovi Kongresa usprotivili, navodeći stanje ljudskih prava u Turskoj i njen stav prema Švedskoj.

Erdogan je također primijetio da odluka o Švedskoj leži na turskom parlamentu, a ne na njemu, iako njegova stranka i njeni politički saveznici imaju vodeći udio glasova koji bi lako mogli proći tu mjeru.

"Ako vi imate svoj Kongres, ja imam svoj parlament", rekao je Erdogan turskim novinarima u komentarima objavljenim 8. decembra.

"Kažete da ćete napraviti korak po pitanju F-16 nakon što prođete kroz Kongres. Imam i ja parlament."

Također je predložio da se obje stvari trebaju riješe u isto vrijeme.

"Ako smo dva saveznika u NATO-u, onda uradite ono što morate istovremeno, solidarno, i naš parlament će donijeti potrebnu odluku", rekao je on.

Erdogan je također pokušao iskoristiti kandidaturu Švedske za NATO da izvrši pritisak na Kanadu, još jednu članicu NATO-a, koja je uvela ograničenja izvoza optičke opreme koju Turska koristi na svojim bespilotnim letjelicama.

"Po pitanju kamera za dronove koje smo tražili od njih, Kanada insistira: Švedska, Švedska", rekao je Erdogan.

U utorak je većina poslanika u parlamentarnom odboru za vanjske poslove glasala za tu mjeru, što znači da će ona biti proslijeđena punoj skupštini. Ali nakon glasanja u utorak, šef odbora Fuat Oktay rekao je novinarima da je na predsjedniku parlamenta da stavi tu mjeru na skupštinski raspored. Oktay je dodao da se ne očekuje brzo glasanje.

Jedina druga članica NATO koja je još uvijek odobrila pristupanje Švedske je Mađarska, iako su, kako ističe New York Times, mađarski zvaničnici rekli da će slijediti primjer Turske.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG