Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je 10. jula, uoči samita NATO-a u Vilniusu, signalizirao da je Ankara spremna ratifikovati protokol o pristupanju Švedske NATO savezu, što bi potencijalno stavilo tačku na sagu koja se odužila više od godinu dana.
Finska i Švedska, koje su prethodno bile vojno neutralne, podnijele su zahtjev za članstvo u Alijansi u maju 2022. nakon invazije Rusije na Ukrajinu. Zatim, u junu 2022., na samitu u Madridu, NATO je pozvao obje zemlje da se pridruže, pod uslovom da svaka država članica ratifikuje dogovor.
Dakle, šta znači sporazum sklopljen između Turske i Švedske i koje bi dalje prepreke mogle biti?
Drama prije samita
Na mnogo načina, postojao je osjećaj "ponovo viđenog" nakon onoga što se dogodilo na samitu u Madridu.
Tada je ton koji je dolazio iz Ankare bio veoma negativan u pogledu šansi Turske da dozvoli Švedskoj i Finskoj da se pridruže.
Ali onda, dan prije okupljanja u glavnom gradu Španije, tri zemlje su se dogovorile oko trilateralnog memoranduma, s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u ulozi arbitra, u kojem su se Švedska i Finska obavezale da će ukinuti embargo na oružje Turskoj, ažurirati svoje antiterorističko zakonodavstvo i izručiti pojedince (uglavnom Kurde) za koje Turska smatra da su uključeni u terorističke aktivnosti.
Finska je ispunila svoj dio dogovora i odmah se pridružila NATO-u početkom aprila.
Ali Švedska je zapela, uglavnom zbog prigovora Turske na redovne švedske demonstracije, gdje su emigranti Kurdi protestirali protiv Erdoganove vlade, zajedno s nekim incidentima spaljivanja Kurana koji su razbjesnili i Tursku i veliki dio muslimanskog svijeta.
Ali, kao u Madridu godinu dana ranije, dan prije početka samita u litvanskoj prijestolnici 11. i 12. jula i nakon dosta neuspjeha i pesimizma o vjerovatnoći dogovora, Stoltenberg je ponovo najavio veliki dogovor, ovoga puta bilateralni sigurnosni "kompakt" ili sporazum između Švedske i Turske koji će najvjerovatnije omogućiti da prva postane 32. članica NATO-a.
Šta Sporazum podrazumijeva?
U suštini dogovor pokriva dvije stvari.
Kao prvo, Švedska i Turska će nastaviti da rade zajedno u borbi protiv terorizma. Dvije zemlje će se sastajati svake godine na ministarskom nivou i, prema zajedničkoj izjavi dogovorenoj nakon sastanka u Vilniusu, Švedska će predstaviti mapu puta na prvom ministarskom sastanku, koji će se vjerovatno održati na jesen, "kao osnovu nastavka svoje borbe protiv terorizma u svim njegovim oblicima i manifestacijama u cilju pune implementacije svih elemenata Trilateralnog memoranduma.
Drugo, tokom sastanka u Vilniusu takođe je dogovoreno da će generalni sekretar NATO-a stvoriti novu poziciju u strukturama NATO-a, specijalnog koordinatora za borbu protiv terorizma. Međutim, švedski premijer Ulf Kristersson je na konferenciji za novinare nakon pregovora jasno rekao da Švedska ne mora davati nikakva nova obećanja kada je u pitanju izručenje više ljudi koje Turska smatra teroristima.
Ranije istog dana, zvaničnici NATO-a iz različitih država članica dogovorili su nove planove odbrane za vojnu alijansu, objašnjavajući kako će se blok braniti u slučaju napada.
Za većinu članica Alijanse vjerovatni protivnik bi bila Rusija, ali Turska je insistirala -- a NATO se složio, da će Alijansa također razmotriti prijetnje od terorizma. Zvaničnici NATO-a koji nisu željeli da budu imenovani jer nisu bili ovlašteni da govore o tom pitanju rekli su za RSE u Vilniusu da je saglasnost NATO-a po ovom pitanju značila da je Ankara spremna da postigne sporazum sa Švedskom.
Novi poticaj Turskoj da se pridruži EU
Ranije tog dana, turski predsjednik je zahtijevao da Evropska unija oživi zaustavljenu kandidaturu Turske za članstvo kao preduslov za pridruživanje Švedske NATO-u. Kao rezultat toga, u saopštenju objavljenom nakon sastanka u Vilniusu kaže se da će "Švedska aktivno podržati napore za oživljavanje procesa pridruživanja Turske EU, uključujući modernizaciju carinske unije EU-Turska i liberalizaciju viznog režima".
Za razliku od svih drugih zemalja kandidata za članstvo u EU, Turska još uvijek nema bezvizni režim sa EU, nešto što dugo priželjkuje.
Isto vrijedi i za carinsku uniju između EU i Turske, koja je stupila na snagu krajem 1995. godine, ali koju bi Turska željela proširiti kako bi uključila više poljoprivrednih proizvoda i usluga. Evropska komisija je 2016. objavila procjenu kako modernizirati carinsku uniju, ali baš kao i u slučaju liberalizacije viznog režima, 27 država članica EU nije postiglo potreban konsenzus o napretku.
Švedska je zapravo snažan zagovornik proširenja EU i dugo se zalagala za jači angažman EU sa Ankarom, uprkos tome što su ostali skeptici, posebno Austrija, Kipar, Francuska, Grčka i Holandija.
Charles Michel, predsjednik Vijeća EU, tijela koje postavlja političke i strateške prioritete EU, sastao se s Erdoganom nakon pauze u razgovorima između turskog predsjednika, Kristerssona i Stoltenberga. Nakon dugih diskusija, Michel je tvitovao da su on i Erdogan "istražili mogućnosti da ponovo vrate saradnju u prvi plan i da ponovo osnaže naše odnose". Napisao je i da je zadužio Evropsku komisiju i Evropsku službu za vanjske poslove, diplomatsku službu EU, da podnesu izvještaj o tome kako dalje.
Jasno je da Turska, nakon što je prošle godine vidjela kako se proces proširenja EU zahuktao sa kandidatskim statusima Ukrajine i Moldavije, također želi biti dio te rasprave. Na kraju, međutim, svaki napredak zavisi od toga koliko u Briselu ima apetita za dalje proširenje, posebno kada se radi o zemlji tako velikoj i moćnoj kao što je Turska.
Je li stvar riješena?
I Stoltenberg i Kristersson su nakon sastanka rekli da se nadaju da će švedski protokol o pristupanju biti iznesen u turskom parlamentu na glasanje "što je prije moguće" bez ikakvih konkretnih rokova. Ako pristupni dokument ne bude ratifikovan u julu, onda bi najranija prilika bila oktobar, kada se Dom u Ankari vrati sa pauze.
Zatim postoji mađarsko pitanje. Budimpešta, kao navodno solidarna sa Turskom, takođe nije uspjela da ratifikuje sporazum o pristupanju Švedske NATO-u, što se zahtjeva od parlamenata svih država članica. Generalni sekretar je podsjetio sve da je Mađarska uvijek iznova objašnjavala da neće biti posljednja zemlja koja će dati palac gore, a Kristersson je govorio o uvjeravanjima mađarskog premijera Viktora Orbana da Budimpešta neće dalje odlagati proces.
Dakle, još postoji šansa da bi i Turska i Mađarska mogle proći kroz sve potrebne pravne procedure, a Švedska bi mogla postati članica NATO-a već ovog mjeseca.
Ali u procesu koji se odužio više od očekivanog, predviđanja su možda nezahvalna. Pogotovo što je proteklih dana švedska policija saopštila da je primila tri nove prijave za spaljivanje svetih knjiga, uključujući i Kuran ispred džamije u Stockholmu.
Facebook Forum