"Crna Gora i NATO", tema je Okruglog stola koji se održava u Podgorici. Podrška građana ulasku Crne Gore u Alijansu počeće da raste od trenutka kada zvanična Podgorica postane kandidat za članstvo u Alijansi, očekuju u Ministarstvu odbrane u kojem tvrde da nijesu demotivisani zbog činjenice da samo trećina građana smatra da bi Crna Gora trebalo da uđe u NATO.
Bivši direktor za informisanje u sjedištu NATO-a u Briselu Kris Prebensen smatra kako bi Crna Gora odluku o tome trebalo da donese u parlamentu jer su, kako je konstatovao, poslanici za razliku od građana bolje obaviješteni o prednostima i manama NATO-a.
I pored svih napora da promijeni postojeću sliku građana u NATO savezu i ukažu na sve prednosti članstva rezultati istraživanja javnog mnjenja unazad nekoliko godina za predstavnike Ministarstva odbrane mogli bi biti jedino izvor frustracije zato što podrška nikada nije bila veća od trideset i nešto procenata, što su potvrdili i razultati CEDEM-a, prema kojima se skala zaustavila na 31,2 odsto onih koji su za članstvo Crne Gore u NATO.
Zato šef Koordinacionog tima za primjenu komunikacione strategije Dragan Pejanović kaže da su oni pored svega optimisti, da nema mjesta frustraciji i da tek očekuju da podrška članstvu u NATO značajno poraste:
"Očekujemo u periodu kada postanemo kandidati, pa kako se više budemo približavali pozivu za članstvo ta podrška će sigurno rasti kako je to išlo i u zemljama u okruženju. U Hrvatskoj i u svim državama u okruženju ta podrška je ispočetka bila 30 posto, jedna trećina i neposredno u periodu pred članstvo intenziviraju se sve te aktivnosti i građani postaju svjesni značaja članstva u Alijansi," rekao je Pejanović.
Pejanović demantuje tvrdnje da je država potrošila veliki novac na kampanju koja još ne daje rezultate:
"Mnogo manje nego što se često zna špekulisati u medijima i u javnosti Koordinacioni tim ne troši ta ogromna sredstva poresnik obveznika. Za ove dvije godina mislim da je utrošeno negdje oko 150 hiljada eura."
"Iako ideja o članstvu u NATO kod građana ne stoji baš najbolje drugačija je slika u parlamentu među političkim partijama", tvrdi Pejanović:
"Od sedam klubova poslanika u parlamentu Crne Gore, šest ili podržava ili se jasno ne protivi članstvu Crne Gore u NATO što je jako važno."
PITANJE ZA PSIHOLOGE I PSIHIJATRE
Ako je raspoloženje parlamentarnih stranaka o članstvu Crne Gore u NATO takvo kakvim ga opisuje Pejanović onda bi to moglo da znači da o članstvu najvjerovatnije neće odlučivati građani na referendumu, već partije u skupštini. Ta ideja bliska je i Krisu Prebensenu, generalnom sekretaru Norveške atlantske komisije i bivšem direktoru za informisanje u međunarodnom osoblju NATO-a u Briselu:
"Moram da priznam da sam u iskušenju da kažem da bi oba rješenja bila odgovarajuća, ali u ovom slučaju mislim da to treba da se uradi u parlamentu jer predstavnici stranaka su potpuno obaviješteni o prednostima, ali i manama članstva u NATO. Oni prilikom odlučivanja moraju imati kontakt sa dijelom javnosti i građana koji su ih podržali na izborima."
Evo kako Prebensen komentariše emotivan stav koji većina građana u Crnoj Gori ima o NATO-u, pogotovo zbog bombardovanja iz 1999. godine:
"Imali ste veoma dramatična iskustva i treba vremena da se te emocije prevaziđu, ali mislim da je vrijeme da se zapitate zašto se to dogodilo, koji si to bili razlozi i da li su ti razlozi dovoljni da ne budete članica NATO-a. Možda je ovo pitanje za psihologe i psihijatre da objasne razloge zašto ljudi imaju ovakav odnos o onome što se dogodilo."
Rasprave za i protiv NATO događaju se uoči posjete generalnog sekretara Alijanse Andersa fon Rasmusena čiji je dolazak u Crnu Goru najavljen za 25. i 26. novembar.
Rasmusen dolazi u Crnu Goru uoči odluke o zahtjevu naše zemlje za prijem u Akcioni plan za članstvo - MAP. Ministari spoljih poslova zemalja članica NATO-a na sastanku 3. i 4. decembra u Briselu će razmatrati crnogorsku aplikaciju.
Crnogorski premijer Milo Đukanović podnio je u novembru prošle godine u sjedištu NATO-a u Briselu zahtjev Crne Gore za prijem u MAP koji se smatra predvorijem punopravnog članstva u Sjevernoatlantskoj alijansi.
Bivši direktor za informisanje u sjedištu NATO-a u Briselu Kris Prebensen smatra kako bi Crna Gora odluku o tome trebalo da donese u parlamentu jer su, kako je konstatovao, poslanici za razliku od građana bolje obaviješteni o prednostima i manama NATO-a.
I pored svih napora da promijeni postojeću sliku građana u NATO savezu i ukažu na sve prednosti članstva rezultati istraživanja javnog mnjenja unazad nekoliko godina za predstavnike Ministarstva odbrane mogli bi biti jedino izvor frustracije zato što podrška nikada nije bila veća od trideset i nešto procenata, što su potvrdili i razultati CEDEM-a, prema kojima se skala zaustavila na 31,2 odsto onih koji su za članstvo Crne Gore u NATO.
Zato šef Koordinacionog tima za primjenu komunikacione strategije Dragan Pejanović kaže da su oni pored svega optimisti, da nema mjesta frustraciji i da tek očekuju da podrška članstvu u NATO značajno poraste:
"Očekujemo u periodu kada postanemo kandidati, pa kako se više budemo približavali pozivu za članstvo ta podrška će sigurno rasti kako je to išlo i u zemljama u okruženju. U Hrvatskoj i u svim državama u okruženju ta podrška je ispočetka bila 30 posto, jedna trećina i neposredno u periodu pred članstvo intenziviraju se sve te aktivnosti i građani postaju svjesni značaja članstva u Alijansi," rekao je Pejanović.
Pejanović demantuje tvrdnje da je država potrošila veliki novac na kampanju koja još ne daje rezultate:
"Mnogo manje nego što se često zna špekulisati u medijima i u javnosti Koordinacioni tim ne troši ta ogromna sredstva poresnik obveznika. Za ove dvije godina mislim da je utrošeno negdje oko 150 hiljada eura."
"Iako ideja o članstvu u NATO kod građana ne stoji baš najbolje drugačija je slika u parlamentu među političkim partijama", tvrdi Pejanović:
"Od sedam klubova poslanika u parlamentu Crne Gore, šest ili podržava ili se jasno ne protivi članstvu Crne Gore u NATO što je jako važno."
PITANJE ZA PSIHOLOGE I PSIHIJATRE
Ako je raspoloženje parlamentarnih stranaka o članstvu Crne Gore u NATO takvo kakvim ga opisuje Pejanović onda bi to moglo da znači da o članstvu najvjerovatnije neće odlučivati građani na referendumu, već partije u skupštini. Ta ideja bliska je i Krisu Prebensenu, generalnom sekretaru Norveške atlantske komisije i bivšem direktoru za informisanje u međunarodnom osoblju NATO-a u Briselu:
"Moram da priznam da sam u iskušenju da kažem da bi oba rješenja bila odgovarajuća, ali u ovom slučaju mislim da to treba da se uradi u parlamentu jer predstavnici stranaka su potpuno obaviješteni o prednostima, ali i manama članstva u NATO. Oni prilikom odlučivanja moraju imati kontakt sa dijelom javnosti i građana koji su ih podržali na izborima."
Evo kako Prebensen komentariše emotivan stav koji većina građana u Crnoj Gori ima o NATO-u, pogotovo zbog bombardovanja iz 1999. godine:
"Imali ste veoma dramatična iskustva i treba vremena da se te emocije prevaziđu, ali mislim da je vrijeme da se zapitate zašto se to dogodilo, koji si to bili razlozi i da li su ti razlozi dovoljni da ne budete članica NATO-a. Možda je ovo pitanje za psihologe i psihijatre da objasne razloge zašto ljudi imaju ovakav odnos o onome što se dogodilo."
Rasprave za i protiv NATO događaju se uoči posjete generalnog sekretara Alijanse Andersa fon Rasmusena čiji je dolazak u Crnu Goru najavljen za 25. i 26. novembar.
Rasmusen dolazi u Crnu Goru uoči odluke o zahtjevu naše zemlje za prijem u Akcioni plan za članstvo - MAP. Ministari spoljih poslova zemalja članica NATO-a na sastanku 3. i 4. decembra u Briselu će razmatrati crnogorsku aplikaciju.
Crnogorski premijer Milo Đukanović podnio je u novembru prošle godine u sjedištu NATO-a u Briselu zahtjev Crne Gore za prijem u MAP koji se smatra predvorijem punopravnog članstva u Sjevernoatlantskoj alijansi.
