Kako piše podgorička štampa, pozivajući se na diplomatske izvore u Briselu, šanse Crne Gore da na decembarskom ministarskom sastanku NATO-a bude pozvana u MAP, odnosno da dobije status kandidata za članstvo u Alijansi, nijesu velike. Tome se, navodno, iz različitih razloga, osim Njemačke, protive i Baltičke zemlje kao i Turska.
Drugačije su, međutim, procjene u crnogorskom Ministarstvu inostranih poslova kao i u Atlantskom vijeću Crne Gore.
"Mediji imaju svoj izvor infomracija, mi imamo naš izvor informacija. Naš izvor informacija govori da postoji trend kada je u pitanju Crna Gora i taj trend je vrlo pozitivan", kaže Vesko Gačević, politički direktor u Ministarstvu inostranih poslova Crne Gore, zadužen za Evropsku uniju i NATO.
On dodaje da Crna Gora ispunjava sve kriterijume da u decembru dobije status kandidata za članstvo u toj vojnoj alijansi:
"Mi smatramo da smo naš dio obaveza uradili, uradili ih uspješno i zato smatramo da svaka zemlja treba da se ocjenjuje na osnovu njenih rezultata. Istovremeno, mi razumijemo da Crna Gora jesta mala i kada čini neke svoje napore to se događa u regionalnom ili sirem kontekstu i to treba da uvažava i ima u vidu. Imamo u vidu i ovo što ste rekli da neke zemlje ponekad razmišljaju da treba da se misli i o nekim drugim zemljama, da one ne treba da ostanu izolovane, ne primjer, Bosna i Hercegovina koja je takođe nedavno takođe aplicirala za MAP. Ukrajina, naravno ili Gruzija. Mi imamo i to u kontekstu, međutim, ono što je naš najjači argument je upravo to što su naši rezultati naš najjači argument i oni nam daju za pravo da će odluka biti pozitivna."
Sa druge strane, podgorička štampa piše, pozivajući se na doplomatske izvore u Briselu, kako šanse Crnoj Gori da na ministarskom sastanku NATO-a dobije status kandidata za članstvo u Alijansi, nijesu velike.
Navodno, osim žilavog protivljenja Njemačke, za to da Crna Gora ne uđe u MAP program nije ni Turska koja traži iste aršine kao i za Bosnu i Hercegovinu, ali i baltičke zemlje zbog Gruzije i Ukrajine, odnosno zbog odnosa sa Rusijom.
Razlog više, kako piše list "Vijesti", jeste i regionalna politika koja ne bi željela da na taj način još više izopšti Srbiju.
Međutim, kao i Vesko Garčević iz crnogorskog Ministarstva inostranih poslova, i Savo Kentera iz Atlantskog vijeća, takođe se nada da će Crna Gora u decembru dobiti poziv za članstvo u MAP kao i da ne očekuje protivljenje postojećih članica:
"Pogotovo ne protivljenje Baltičkih zemalja i dovođenje Crne Gore u vezu sa Gruzijom i Ukrajinom jer zaista ni u kom smislu ne možemo te zemlje porediti sa Crnom Gorom. Opet, protivljenje Turske zbog Bosne i Hercegovine, ako pogledate situaciju u Bosni i Hercegovini, onda ćete vidjeti da je sasvim realno da ne bude primljena zbog kompletne situacije u Bosni i Hercegovni, a što se tiče Srbije mislim da je apsolutno suvišno pričati o tome da u ovom momentu Srbija čak i razmišlja o njenom putu ka NATO-u. Tako da zaista ne vidim niti jedan jedini razlog zašto Crna Gora već u decembru ne bi dobila poziv za MAP."
RSE: Pošto se odluke donose konsenzualno može li taj jedan jedini razlog biti Njemačka koja se navodno žilavo protivi jer traži da osim vojnih reformi Crna Gora mora da pokaže i više odlučnosti u ispunjavanju političkih kriterijuma za članstvo u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala?
Kentera: Mislim da bih čak i u ovom momentu mogao slobodno reći da Njemačka gotovo sigurno neće predstavljati problem iz više razloga, jedan od njih je i taj što će crnogorske trupe koje budu učestvovale u misijama u Avganistanu biti na neki način zajedno i sa njemačkim trupama.
Ostalo je nešto više od mjesec kada će biti poznato da li je Crna Gora nakon Partnerstva za mir napravila još jedan korak bliže Alijansi.
Na ruku joj ide otvorena podrša Amerike, predstojeća posjeta generalnog sekretara NATO-a Rasmusena Podgorici, ali ne i unutrašnje javno mnjenje čije raspoloženje prema NATO-u ni prema posljednjem istraživanju nije poraslo.
Drugačije su, međutim, procjene u crnogorskom Ministarstvu inostranih poslova kao i u Atlantskom vijeću Crne Gore.
"Mediji imaju svoj izvor infomracija, mi imamo naš izvor informacija. Naš izvor informacija govori da postoji trend kada je u pitanju Crna Gora i taj trend je vrlo pozitivan", kaže Vesko Gačević, politički direktor u Ministarstvu inostranih poslova Crne Gore, zadužen za Evropsku uniju i NATO.
On dodaje da Crna Gora ispunjava sve kriterijume da u decembru dobije status kandidata za članstvo u toj vojnoj alijansi:
"Mi smatramo da smo naš dio obaveza uradili, uradili ih uspješno i zato smatramo da svaka zemlja treba da se ocjenjuje na osnovu njenih rezultata. Istovremeno, mi razumijemo da Crna Gora jesta mala i kada čini neke svoje napore to se događa u regionalnom ili sirem kontekstu i to treba da uvažava i ima u vidu. Imamo u vidu i ovo što ste rekli da neke zemlje ponekad razmišljaju da treba da se misli i o nekim drugim zemljama, da one ne treba da ostanu izolovane, ne primjer, Bosna i Hercegovina koja je takođe nedavno takođe aplicirala za MAP. Ukrajina, naravno ili Gruzija. Mi imamo i to u kontekstu, međutim, ono što je naš najjači argument je upravo to što su naši rezultati naš najjači argument i oni nam daju za pravo da će odluka biti pozitivna."
Sa druge strane, podgorička štampa piše, pozivajući se na doplomatske izvore u Briselu, kako šanse Crnoj Gori da na ministarskom sastanku NATO-a dobije status kandidata za članstvo u Alijansi, nijesu velike.
Navodno, osim žilavog protivljenja Njemačke, za to da Crna Gora ne uđe u MAP program nije ni Turska koja traži iste aršine kao i za Bosnu i Hercegovinu, ali i baltičke zemlje zbog Gruzije i Ukrajine, odnosno zbog odnosa sa Rusijom.
Razlog više, kako piše list "Vijesti", jeste i regionalna politika koja ne bi željela da na taj način još više izopšti Srbiju.
Međutim, kao i Vesko Garčević iz crnogorskog Ministarstva inostranih poslova, i Savo Kentera iz Atlantskog vijeća, takođe se nada da će Crna Gora u decembru dobiti poziv za članstvo u MAP kao i da ne očekuje protivljenje postojećih članica:
"Pogotovo ne protivljenje Baltičkih zemalja i dovođenje Crne Gore u vezu sa Gruzijom i Ukrajinom jer zaista ni u kom smislu ne možemo te zemlje porediti sa Crnom Gorom. Opet, protivljenje Turske zbog Bosne i Hercegovine, ako pogledate situaciju u Bosni i Hercegovini, onda ćete vidjeti da je sasvim realno da ne bude primljena zbog kompletne situacije u Bosni i Hercegovni, a što se tiče Srbije mislim da je apsolutno suvišno pričati o tome da u ovom momentu Srbija čak i razmišlja o njenom putu ka NATO-u. Tako da zaista ne vidim niti jedan jedini razlog zašto Crna Gora već u decembru ne bi dobila poziv za MAP."
RSE: Pošto se odluke donose konsenzualno može li taj jedan jedini razlog biti Njemačka koja se navodno žilavo protivi jer traži da osim vojnih reformi Crna Gora mora da pokaže i više odlučnosti u ispunjavanju političkih kriterijuma za članstvo u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala?
Kentera: Mislim da bih čak i u ovom momentu mogao slobodno reći da Njemačka gotovo sigurno neće predstavljati problem iz više razloga, jedan od njih je i taj što će crnogorske trupe koje budu učestvovale u misijama u Avganistanu biti na neki način zajedno i sa njemačkim trupama.
Ostalo je nešto više od mjesec kada će biti poznato da li je Crna Gora nakon Partnerstva za mir napravila još jedan korak bliže Alijansi.
Na ruku joj ide otvorena podrša Amerike, predstojeća posjeta generalnog sekretara NATO-a Rasmusena Podgorici, ali ne i unutrašnje javno mnjenje čije raspoloženje prema NATO-u ni prema posljednjem istraživanju nije poraslo.
