Crna Gora će, prema nezavničnim informacijama, u decembru preći posljednju stepenicu prije prijema u punopravno članstvo NATO-a.
Međutim, paralelno sa vijestima koje svjedoče o brzom napretku kroz proces učlanjenja u Alijansu, objavljeni su i podaci koji govore da je podrška građana, kao i u prethodnim istraživanjima, još uvijek samo tridesetak posto.
Razloga za očiglednu nesrazmjeru između brzine napredovanja Crne Gore kroz proces učlanjena u NATO i nivoa podrške građana opredjeljenju kao ulasku u Sjeverno-atlantsku alijansu, koja već duže vrijeme stoji na tridesetak procenata, ima više, a jedan od njih je, po funkcioneru Socijaldemokratske partije Borislavu Banoviću, istorijsko nasljeđe, odnosno inertan odnos prema Alijansi čiji su korijeni u hladnoratovskoj eri s polovine prošlog vijeka.
"Još uvijek ima te inercije u jednom dijelu, posebno u starijoj populaciji, koja još iz tog ugla polovine 20. vijeka gleda na NATO kao vojno-politički savez zapadnih zemalja. Kao drugo, imamo iskustvo s kraja devedesetih godina i sukoba Srbije, odnosno, tadašnje SRJ. Ovi drugi koji nemaju takvu osnovu za svoj stav, smatraju da NATO alijansa može imati neke negativne efekte, kao što je učešće u misijama", smatra Banović.
Crna Gora će, prema nezavaničnim informacijama podgoričke "Pobjede", tokom decembarskog sastanka članica NATO-a, najvjerovatnije biti pozvana u Akcioni plan za članstvo, takozvani MAP, što bi predstavljalo rezultat neuobičajeno brzog napretka ka učlanjivanju u NATO alijansu. Nasuprot tome, podrška građana ne mrda sa tridesetak posto.
GRAĐANI NIKOG NE INTERESUJU
Generalni sekretar Atlantskog vijeća u Crnoj Gori Savo Kentera kaže da je važno da podrška ne opada.
"Kada bi došlo do pada, tada bi već trebalo da se zabrinemo. Ovako, kada je već ovaj dio stabilan, i uvijek na nekom nivou od trideset posto, to je dobar indikator da imamo jednu sigurnu grupaciju od nekih tridesetak procenata onih koji konstantno podržavaju proces ulaska Crne Gore u NATO“, ocjenjuje Kentera i dodaje:
„Sa druge strane, to je i jedan vrlo jasan indikator da nešto definitivno treba mijenjati kada je u pitanju komunikaciona strategija i pristup građanima u smislu da se taj procenat poveća."
Funkcioner opozicione Nove srpske demokratije Goran Danilović kaže da se po nesrazmjeri između stagnacije nivoa podrške i brzine napretka države ka NATO-u vidi da nikoga ne interesuje mišljenje i stav građana.
"Što može na silu, njima ne smeta. Samo ako je u skladu sa interesima. Bojim se da se posebno šalje loša poruka građanima Crne Gore, zbog toga što je svima jasno da ukoliko imate silu da ste u pravu. Ukoliko je ne posjedujete, onda je uzalud što je na vašoj strani pravda i što je na vašoj strani većina", kaže Danilović.
On smatra da vlastima, kako kaže, ne pada na pamet raspisivanje referenduma na osnovu kojeg bi se donijela konačna odluka o ulasku u NATO.
"Oni su očigledno obavezni da Crnu Goru uključe u NATO. Nijesam siguran da je samo politička scena u pitanju, ali ne bih ovoga puta da nagađam. Vjerujem da im ne pada na pamet da raspisuju referendum, jer su potpuno svjesni, bez obzira na sve pritiske, postoje stvari u Crnoj Gori koje ne mogu da prođu, a jedna od njih je i članstvo u NATO, a obećanje mora da se ispuni", napominje Danilović.
REFERENDUM DOBRA OPCIJA
Generalni sekretar NATO Jaap de Hoop Scheffer i Milo Đukanović letos u PodgoriciGeneralni sekretar Atlantskog vijeća Savo Kentera kaže da nema ništa protiv referenduma kao najdemokratskijeg vida izražavanja volje građana.
"Međutim, sa druge strane, ako imate dvotrećinsku podršku u parlamentu, i ako je apsolutno parlament koji je izbran opet od strane građana podržao tu odluku dvotrećinskom većinom, onda zaista ne vidim razloga da se ide na referendum“, smatra Kentera i ujedno objašnjava:
„O tako važnim stvarima kao što je ulazak jedne zemlje u NATO mislim da nekad građani ne bi trebali odlučivati jer nemaju dovoljno znanja o značaju ulaska Crne Gore u NATO i nekad toliko važne odluke ne treba prepuštati građanima".
Izražavajući svoj lični stav za koji pretpostavlja da odražava i stav partije funkcioner SDP-a Boro Banović kaže da referendum o ulasku u NATO nije potreban.
"Predstavnički politički sistem podrazumijeva da smo od građana dobili mandat za skupštinu, a Vlada, predsjednik... već kako ko, da donosi odluke. Kako Ustavom nije predviđeno da se to mora i treba uraditi, ja mislim da tu nema spora, već da je to čisto stvar političke procjene, na koji način će se donijeti odluka. Meni je bliže da o tome odlučuju nadležni organi", zaključuje Banović.
Međutim, paralelno sa vijestima koje svjedoče o brzom napretku kroz proces učlanjenja u Alijansu, objavljeni su i podaci koji govore da je podrška građana, kao i u prethodnim istraživanjima, još uvijek samo tridesetak posto.
Razloga za očiglednu nesrazmjeru između brzine napredovanja Crne Gore kroz proces učlanjena u NATO i nivoa podrške građana opredjeljenju kao ulasku u Sjeverno-atlantsku alijansu, koja već duže vrijeme stoji na tridesetak procenata, ima više, a jedan od njih je, po funkcioneru Socijaldemokratske partije Borislavu Banoviću, istorijsko nasljeđe, odnosno inertan odnos prema Alijansi čiji su korijeni u hladnoratovskoj eri s polovine prošlog vijeka.
"Još uvijek ima te inercije u jednom dijelu, posebno u starijoj populaciji, koja još iz tog ugla polovine 20. vijeka gleda na NATO kao vojno-politički savez zapadnih zemalja. Kao drugo, imamo iskustvo s kraja devedesetih godina i sukoba Srbije, odnosno, tadašnje SRJ. Ovi drugi koji nemaju takvu osnovu za svoj stav, smatraju da NATO alijansa može imati neke negativne efekte, kao što je učešće u misijama", smatra Banović.
Crna Gora će, prema nezavaničnim informacijama podgoričke "Pobjede", tokom decembarskog sastanka članica NATO-a, najvjerovatnije biti pozvana u Akcioni plan za članstvo, takozvani MAP, što bi predstavljalo rezultat neuobičajeno brzog napretka ka učlanjivanju u NATO alijansu. Nasuprot tome, podrška građana ne mrda sa tridesetak posto.
GRAĐANI NIKOG NE INTERESUJU
Generalni sekretar Atlantskog vijeća u Crnoj Gori Savo Kentera kaže da je važno da podrška ne opada.
"Kada bi došlo do pada, tada bi već trebalo da se zabrinemo. Ovako, kada je već ovaj dio stabilan, i uvijek na nekom nivou od trideset posto, to je dobar indikator da imamo jednu sigurnu grupaciju od nekih tridesetak procenata onih koji konstantno podržavaju proces ulaska Crne Gore u NATO“, ocjenjuje Kentera i dodaje:
„Sa druge strane, to je i jedan vrlo jasan indikator da nešto definitivno treba mijenjati kada je u pitanju komunikaciona strategija i pristup građanima u smislu da se taj procenat poveća."
Funkcioner opozicione Nove srpske demokratije Goran Danilović kaže da se po nesrazmjeri između stagnacije nivoa podrške i brzine napretka države ka NATO-u vidi da nikoga ne interesuje mišljenje i stav građana.
"Što može na silu, njima ne smeta. Samo ako je u skladu sa interesima. Bojim se da se posebno šalje loša poruka građanima Crne Gore, zbog toga što je svima jasno da ukoliko imate silu da ste u pravu. Ukoliko je ne posjedujete, onda je uzalud što je na vašoj strani pravda i što je na vašoj strani većina", kaže Danilović.
On smatra da vlastima, kako kaže, ne pada na pamet raspisivanje referenduma na osnovu kojeg bi se donijela konačna odluka o ulasku u NATO.
"Oni su očigledno obavezni da Crnu Goru uključe u NATO. Nijesam siguran da je samo politička scena u pitanju, ali ne bih ovoga puta da nagađam. Vjerujem da im ne pada na pamet da raspisuju referendum, jer su potpuno svjesni, bez obzira na sve pritiske, postoje stvari u Crnoj Gori koje ne mogu da prođu, a jedna od njih je i članstvo u NATO, a obećanje mora da se ispuni", napominje Danilović.
REFERENDUM DOBRA OPCIJA
"Međutim, sa druge strane, ako imate dvotrećinsku podršku u parlamentu, i ako je apsolutno parlament koji je izbran opet od strane građana podržao tu odluku dvotrećinskom većinom, onda zaista ne vidim razloga da se ide na referendum“, smatra Kentera i ujedno objašnjava:
„O tako važnim stvarima kao što je ulazak jedne zemlje u NATO mislim da nekad građani ne bi trebali odlučivati jer nemaju dovoljno znanja o značaju ulaska Crne Gore u NATO i nekad toliko važne odluke ne treba prepuštati građanima".
Izražavajući svoj lični stav za koji pretpostavlja da odražava i stav partije funkcioner SDP-a Boro Banović kaže da referendum o ulasku u NATO nije potreban.
"Predstavnički politički sistem podrazumijeva da smo od građana dobili mandat za skupštinu, a Vlada, predsjednik... već kako ko, da donosi odluke. Kako Ustavom nije predviđeno da se to mora i treba uraditi, ja mislim da tu nema spora, već da je to čisto stvar političke procjene, na koji način će se donijeti odluka. Meni je bliže da o tome odlučuju nadležni organi", zaključuje Banović.