Tim crnogorske Vlade zadužen za evro-atlantske integracije, organizovao je u Budvi slabo posjećeni panel o NATO-u i civilnim katastrofama.
Promoteri učlanjenja Crne Gore u NATO su se trudili da prikažu prednosti koje bi region Balkana dobio uključivanjem u Alijansu.
Jedna od njih je i pomoć koja bi bila dostupna prilikom zemljotresa, poplava i drugih elementarnih nepogoda.
Pomoćnik ministra Unutrašnjih poslova i Javne uprave za vanredne situacije i civilnu bezbijednost Zoran Begović, zagovornik je učlanjenja u NATO jer, obrazlaže, na to upućuje rizično seizmičko područje Balkana:
"Ne može NATO da bude dilema. Ovo je naša potreba, jer malom sistemu kakva je Crna Gora, sa ograničenim resursima, trebaju jaki partneri. Ja govorim o odgovoru na nesreće i to je razlog zašto za mene ne postoji dilema kada je NATO u pitanju", kaže Begović.
Uz nabavku protivpožarnih aviona, helikoptera za spasavanje na moru i kopnu u Crnoj Gori se privodi kraju umrežavanje sistem poziva 112 za hitne slučajeve koji će biti uspostavljen po ugledu na evropske standarde.
"Kada u centar, na 112 dođe poziv da se desio saobraćajni udes, tada će operater dobiti izlistanu operativnu proceduru koji državni organi treba da se nađu na licu mjesta. To je evropski standard, jer ne može neko da podlegne povredama zato što tog trenutka nije na lice mjesta stigla medicinska ekipa, ili ne može neko da ukloni neke tragove zato što nije stigao istražni sudija ili tužilac ili svi ostali", navodi Begović.
STALNE PRIJETNJE
Direktor Seizmološkog zavoda Branislav Glavatović predstavio je projekat izrade novih karata seizmičkog hazarda zapadnog Balkana koji finansira NATO sa 640 hiljada eura. Riječ je o naučno-istraživačkom projektu koji okuplja pedesetak naučnika regiona, a traje do kraja neredne godine.
"Snažni zemljotresi u regionu definitivno ovaj prostor stalno ugrožavaju. Još su nam svježa sjećanja na ovaj događaj iz Skoplja '63. godine i na onaj zemljotres iz '79. godine kada je ukupno u regionu poginulo 136 žrtava i direktni gubici su bili u materijalnim troškovima preko 4,5 milijarde dolara, što je na današnjem nivou preko deset milijardi dolara. Takva situacija, koja ne traje samo ovih par desetina godina nego više miliona godina unazad, obavezuje nas da determinišemo stepen te opasnosti takozvanim kartama seizmičkog hazarda ili opasnosti koji predstavlja primarni korak u zaštiti od seizmičkog rizika adekvatnim mjerama zaštite objekata i stanovništva u cijelosti", smatra Glavatović.
Izlaganja o NATO integracijama slušao je i odbornik Socijalističke narodne partije Miomir Pejović koji je protivnik učlanjenja u NATO i to ovako obrazlaže:
"Ukoliko pošaljemo crnogorske vojnike u Avganistan, ko će da bude odgovoran ukoliko se kad nas desi civilna katastrofa u vidu da dođe u sred turističke sezone, recimo 28. jula žena samoubica na neku budvansku plažu i digne u vazduh dvije, tri stotine ljudi ko će za to da bude odgovoran? Ja postavljam pitanje."
Pomoćnik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine za vanredne situacije Samir Agić kaže da treba podijeliti civilnu od vojne funkcije NATO saveza.
"Uvijek ima i onih koji hoće, koji žele, koji ne žele, ali to je stvar politike", rekao je on.
Iako značajna polemička tema za svakog građanina NATO integracije kako da ne zanimaju Budvane. Među slušaocima izlaganja bilo je svega par desetina ljudi, a kako se skup održavao u zgradi opštine, to su bili mahom opštinski zaposlenici.
Promoteri učlanjenja Crne Gore u NATO su se trudili da prikažu prednosti koje bi region Balkana dobio uključivanjem u Alijansu.
Jedna od njih je i pomoć koja bi bila dostupna prilikom zemljotresa, poplava i drugih elementarnih nepogoda.
Pomoćnik ministra Unutrašnjih poslova i Javne uprave za vanredne situacije i civilnu bezbijednost Zoran Begović, zagovornik je učlanjenja u NATO jer, obrazlaže, na to upućuje rizično seizmičko područje Balkana:
"Ne može NATO da bude dilema. Ovo je naša potreba, jer malom sistemu kakva je Crna Gora, sa ograničenim resursima, trebaju jaki partneri. Ja govorim o odgovoru na nesreće i to je razlog zašto za mene ne postoji dilema kada je NATO u pitanju", kaže Begović.
Uz nabavku protivpožarnih aviona, helikoptera za spasavanje na moru i kopnu u Crnoj Gori se privodi kraju umrežavanje sistem poziva 112 za hitne slučajeve koji će biti uspostavljen po ugledu na evropske standarde.
"Kada u centar, na 112 dođe poziv da se desio saobraćajni udes, tada će operater dobiti izlistanu operativnu proceduru koji državni organi treba da se nađu na licu mjesta. To je evropski standard, jer ne može neko da podlegne povredama zato što tog trenutka nije na lice mjesta stigla medicinska ekipa, ili ne može neko da ukloni neke tragove zato što nije stigao istražni sudija ili tužilac ili svi ostali", navodi Begović.
STALNE PRIJETNJE
Direktor Seizmološkog zavoda Branislav Glavatović predstavio je projekat izrade novih karata seizmičkog hazarda zapadnog Balkana koji finansira NATO sa 640 hiljada eura. Riječ je o naučno-istraživačkom projektu koji okuplja pedesetak naučnika regiona, a traje do kraja neredne godine.
"Snažni zemljotresi u regionu definitivno ovaj prostor stalno ugrožavaju. Još su nam svježa sjećanja na ovaj događaj iz Skoplja '63. godine i na onaj zemljotres iz '79. godine kada je ukupno u regionu poginulo 136 žrtava i direktni gubici su bili u materijalnim troškovima preko 4,5 milijarde dolara, što je na današnjem nivou preko deset milijardi dolara. Takva situacija, koja ne traje samo ovih par desetina godina nego više miliona godina unazad, obavezuje nas da determinišemo stepen te opasnosti takozvanim kartama seizmičkog hazarda ili opasnosti koji predstavlja primarni korak u zaštiti od seizmičkog rizika adekvatnim mjerama zaštite objekata i stanovništva u cijelosti", smatra Glavatović.
Izlaganja o NATO integracijama slušao je i odbornik Socijalističke narodne partije Miomir Pejović koji je protivnik učlanjenja u NATO i to ovako obrazlaže:
"Ukoliko pošaljemo crnogorske vojnike u Avganistan, ko će da bude odgovoran ukoliko se kad nas desi civilna katastrofa u vidu da dođe u sred turističke sezone, recimo 28. jula žena samoubica na neku budvansku plažu i digne u vazduh dvije, tri stotine ljudi ko će za to da bude odgovoran? Ja postavljam pitanje."
Pomoćnik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine za vanredne situacije Samir Agić kaže da treba podijeliti civilnu od vojne funkcije NATO saveza.
"Uvijek ima i onih koji hoće, koji žele, koji ne žele, ali to je stvar politike", rekao je on.
Iako značajna polemička tema za svakog građanina NATO integracije kako da ne zanimaju Budvane. Među slušaocima izlaganja bilo je svega par desetina ljudi, a kako se skup održavao u zgradi opštine, to su bili mahom opštinski zaposlenici.
