Mali poljoprivrednici, zatvorene tržnice i veliki problemi

Dok je desetak zagrebačkih tržnica i tržnice u drugim hrvatskom gradovima zatvoreno zbog korona virusa, mali i srednji poljoprivrednici ostali su bez mogućnosti da plasiraju robu, jer su im zbog malih količina nedostupne police trgovačkih lanaca.

Desetak gradova, ali ne i Zagreb, stavili su na internet popise prodavača na njihovim tržnicama, brojni mali i srednji poljoprivrednici prodaju preko društvenih mreža. Međutim, već nakon nekoliko dana pokazalo se da je prelazak sa prodaje na klupi na tržnici na dostavu robe, bez ikakvih priprema, izuzetno složen i naporan posao.

Odustajanje od Facebooka

Radmila Zrnec sa zagrebačkog Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG) "Zrnec" kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su u utorak (31. ožujka) imali četrdesetak dostava.

„Tako da je to meni 'too much!' Išla sam spavati u jedan, probudila sam se u pola četiri. Praktički nisam ni spavala. Čim sam s probudila prvo sam sredila poruke na mobitelu, a onda sam išla na vrt. Šećeraš sam, ali sam zaboravila ujutro jesti. Na kraju sam jela u sedam ujutro dok smo se vozili na dostavu. To je ubitačan posao“, poručila je Radmila Srnec.

U utorak na kraju dana dogovorili su se da ugase stranicu na Facebooku, pa da se ograniče na one koji imaju njihov telefon, što zbog toga što je cijeli proces izuzetno naporan, a što zbog toga što im treba vremena za proizvodnju.

„Nas čekaju flance (sadnice) za tikvice, flance za krastavce, flance za mahune, flance za kelj i zelje, paradajz, paprika… To nas čeka da mi poberemo što imamo, i da odmah stavimo sljedeće. Mi to jednostavno ne stignemo. Nemamo vremena – skroz smo na poslu dostave i pakiranja i branja,“ opisuje svoj radni dan i obaveze Radmila Zrnec.

Pročitajte i ovo:

Hrvatski premijer glasinama naziva najave sužavanja radnih prava

Bez brzih rješenja

Da takva situacija nije održiva neko dulje vrijeme, jasno je i drugima koji se u to razumiju.

„Nemoguće je proizvoditi i na taj način prodavati! Ovo sa tržnicom, to još ide. Nekog se pošalje na tržnicu, a ostali rade. A sada je cijela obitelj angažirana – sve pripremi, sjedne u auto i vozi! To je nemoguće – to može trajati mjesec dana i onda će sve puknuti“, kaže za RSE zamjenik predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić.

Zbog linearnog, dakle sporog, a ne eksponencijalnog, odnosno naglog porasta broja bolesnika od COVID-19, Nacionalni stožer Civilne zaštite iznova je dopustio rad trgovinama u zatvorenim objektima na tržnicama i Brlošić se nada da će se dopustiti i neki oblik rada tržnica na otvorenom. Nekih drugih brzih rješenja za problem malih i srednjih poljoprivrednika i plasmana njihovih proizvoda – nema, upozorava Brlošić.

Način za plasman u trgovačkim lancima

Trgovačkim lancima se i dalje više isplati uvoziti voće i povrće od velikih stranih dobavljača, nego od malih neorganiziranih i neopremljenih domaćih proizvođača. Tu treba uskočiti hrvatska država stvaranjem uvjeta – izgradnjom hladnjača za povrćarsku proizvodnju.

„Ta proizvodnja treba biti organizirana. Ako imamo desetke ili stotine OPG-a koji to rade oni moraju imati apsolutno istu tehnologiju, ako je na primjer u pitanju salata, ona mora biti kod svakog proizvođača jednaka. Oni svoje proizvode u hladnjače, sortirnice gdje se ta roba sortira, slaže i pakira za trgovačke lance. Tek onda ćemo biti konkurentni i tek onda ćemo moći ponuditi robu trgovačkim lancima,“ upozorava Brlošić.

Pročitajte i ovo:

Praćenje lokacije mobitela, borba protiv korone ili zloupotreba?

Koncern Fortenova, bivši Agrokor, inicirao je preko PIK-a Vinkovci pozvao male i srednje proizvođače da se prijave za otkup i plasman njihovih proizvoda preko maloprodajnog lanca „Konzum“ u sklopu Fortenove, ali još nema povratne informacije je li ta inicijativa zaživjela.

Prema podacima ministarstva poljoprivrede, u Hrvatskoj ima 170.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, od čega ih je oko 70.000 tržišno orijentirano, postoji oko 2.250 poljoprivrednih obrta i oko 360 poljoprivrednih zadruga.