Hrvatski premijer glasinama naziva najave sužavanja radnih prava

„Dok Nacionalni stožer Civilne zaštite koji koordinira borbu protiv korona virusa smiruje situaciju i šalje poruku da je sve pod kontrolom, Vladin prijedlog oštrog ograničavanja radnih prava izaziva u javnosti u najmanju ruku nemir i nelagodu“, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Govori o nacrtu zakona kojim se, navodno, izrazito jača uloga poslodavca, a izrazito slabi pozicija zaposlenika, od određivanja radnog vremena, visine plaće, ukidanja nekih naknada, minoriziranja uloge radničkog vijeća, ukidanja obaveze redovitih liječničkih pregleda nadalje…

„Sasvim sigurno nije potreban nemir među ljudima, sasvim sigurno nije potrebno u ovom teškom stanju još dodatno pojačavati taj nemir! Naša je poruka tu vrlo jasna – dijalog i samo dijalog može biti rješenje i u ovakvoj situaciji.

A sindikati nisu nikada bili nerazumni, jer predstavljaju radnike koji sami po sebi nikada nisu nerazumni, i koji znaju procijeniti i stanje i situaciju. Sasvim sigurno da nitko neće nerazumnim zahtjevima tjerati svog poslodavca u propast, nego se uvijek ide koliko je moguće, pa sasvim sigurno i sada“, kaže sindikalni lider.

Da li je prijedlog konačan?

Resorni ministar Josip Aladrović izjavio je za Hrvatski radio kako je riječ o jednom od scenarija o kojima se razmišlja, ali da to sigurno nije konačni prijedlog.

„Mogu potvrditi da verzija koja je izišla u javnost sigurno nije materijal koji će doći na stolove naših socijalnih partnera. Sigurno nećemo predlagati toliko rigorozna odstupanja od aktualnih zakonodavnih okvira kao temu razgovora“, najavljuje ministar.

Prema prijedlogu, izmjene zakona odnosile bi se samo za zaposlene u privatnom sektoru, ali ne i na zaposlene u državnom i javnom sektoru.

Pročitajte i ovo:

Hrvatska Vlada donijela paket mjera pomoći ekonomiji

Premijer tvrdi da je riječ o glasinama

Nakon sastanka Gospodarsko-socijalnog vijeća premijer Andrej Plenković kazao je kako su svi ovi napisi i reakcije „rezultat glasina“, i da Vlada nije službeno napravila nikakav zakon niti prijedlog zakona na tom tragu.

„A ako se okolnosti budu mijenjale, o tome ćemo razgovarati otvoreno i tražiti potporu svih socijalnih partnera“, najavio je Plenković ostavivši tako ipak vrata odškrinuta za mogućnost izmjene radnog zakonodavstva u vrijeme pandemije.

Pročitajte i ovo:

Prvi dan novih mjera u Hrvatskoj

Ranije mjere

Nakon što je Vlada već ranije preuzela obavezu da će u sljedećim mjesecima svim privatnim poslodavcima koji će zbog krize uzrokovane korona virusom trpjeti gubitke isplaćivati za njihove zaposlenike minimalne plaće u visini od 430 eura, ovo je najava već druge mjere u korist privatnog sektora.

„Mi sa sindikalne strane nismo bili uključeni u to, kao što nismo bili uključeni ni u dogovor oko paketa mjera za pomoć gospodarstvu i očuvanje radnih mjesta, nego smo tek na kraju bili pozvani na razgovor kod predsjednika Vlade. A i ono što je tada bilo predstavljeno kod predsjednika Vlade kasnije je još izmijenjeno u korist poslodavaca, a na štetu radnika, tako da se i ovdje da iščitati isti rukopis“, zaključuje Krešimir Sever.

Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske obratili su se Vladi i otvorenim pismom u kojem traže da se ne kreće sa donošenjem takvog zakona.

Osim hrvatskoj Vladi, pismo je upućeno i svim relevantnim europskim institucijama sa upozorenjem što to hrvatska Vlada planira i Europska federacija sindikata ETUC.

Pročitajte i ovo:

Praćenje lokacije mobitela, borba protiv korone ili zloupotreba?

Koje izmjene nacrt navodno donosi

Najkraće, nacrt Zakona o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti COVID-19, kako su ga objavili mediji, poslodavcima bi omogućio: smanjivanje plaće pravilnikom o radu do minimalca u visini od 430 eura mjesečno, ukidanje prava na isplatu otpremnina, mogućnost jednostranog isključenja odredbi kolektivnih ugovora koje se odnose na materijalna prava, skraćivanje radnog vremena uz ugovaranje niže plaće, otpuštanje prije isteka ugovora, rad od kuće, smanjenje naknade plaće zbog prekida rada zbog epidemije.

Spominje se i pravo da poslodavac bez najave može slati zaposlene na godišnji odmor, odlučivanje o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena, isključenje obveze savjetovanja i traženja suglasnosti radničkog vijeća i isključenje obveza periodičnih pregleda radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada.