Ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Sijarto (Péter Szijjártó) ocijenio je "antidemokratskim" posljednje poteze visokog predstavnika u Bosni Hercegovini (BiH) koje se odnose na Republiku Srpsku (RS) i podržao predsjednika tog bh. entiteta Milorada Dodika.
Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Crhistian Schmidt) je 1. jula, primjenjujući bonska ovlaštenja, poništio zakone o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u RS i zakonske izmjene kojima se odluke visokog predstavnika više ne objavljuju u tom bh. entitetu. Oba zakona usvojila je Narodna skupština RS u drugoj polovini juna.
"Dovođenje u pitanje odluke jednog naroda je nešto što je u svijetu najmanje demokratsko, dakle potpuno antidemokratsko", rekao je Sijarto tokom posjete Banjaluci, 5. jula.
Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, zadužen je za provedbu civilnih dijelova Daytonskog mirovnog sporazuma i ima ovlasti mijenjati, ukidati ili donositi nove sve zakone i ustave, osim državnog ustava.
Može smijeniti bilo kojeg izabranog ili imenovanog dužnosnika, od člana Predsjedništva do opštinskog vijećnika, šefa policije ili direktora javnog preduzeća "koji krše zakonski preuzete obveze i Daytonski mirovni sporazum".
Svi novi vlasti, prema Daytonu, moraju sarađivati s njim. Njegove odluke ne mogu se propitivati niti pred jednim sudom, osim ako OHR to ne odobri.
Sijarto je posjetio Banjaluku gdje je prisustvovao dodjeli prvog kontingenta poljoprivredne mehanizacije u okviru programa podrške Mađarske Republici Srpskoj, gdje je razgovarao i sa Dodikom i drugim predstavnicima entitetskih vlasti.
Mađarski šef diplomatije rekao je da je protiv prijetnji sankcijama EU, ne precizirajući na koje sankcije misli, te istakao kako "sa Zapadnim Balkanom treba razgovarati", kao i da je od "osnovnog nacionalnog interesa da u BiH vlada mir".
Dodik najavio da će potpisati sporne zakone
Predsjednik RS, Milorad Dodik, istakao je kako "još nije potpisao sporne zakone, ali da će to obavezno uraditi i da su u redovnoj proceduri". Dodao je da su to "olakšali" Bošnjaci otkazivanjem veta na zakone koji se tiču odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika u Vijeću naroda Skupštine RS.
"To će se (potpisivanje ukaza o zakonima) desiti onog trenutka kada dođe u kabinet predsjednika i kada pravni tim kaže da su sve proceduralne stvari obavljene", rekao je Dodik.
Narodna skupština Republike Srpske odlučila je 27. juna da se odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine više neće primenjivati na teritoriji tog bh. entiteta.
Predlagači ovog zakona bili su predsjednik RS Milorad Dodik, narodni poslanici i Vlada RS.
Nešto ranije, 21. juna, Narodna skupština RS donijela je odluku da se odluke visokog predstavnika neće objavljivati u Službenom glasniku, što je uslov da na snagu stupi neki zakon ili odluka postane važeća.
Uobičajeno je da zakoni postanu važeći osam dana nakon objavljivanja u glasniku, ali je u entitetskom parlamentu izglasano da stupe na snagu već dan nakon objave.
Njihovo stupanje na snagu je spriječio visoki predstavnik u BiH odlukama od 1. jula, te u potpunosti obustavio zakonodavni postupak. Dodik, kao jedan od pokretača spornih zakonskih inicijativa, ranije je rekao da ovaj bh. entitet neće prihvatiti Šmitove odluke.
Prema uobičajenoj zakonodavnoj proceduri, zakoni ukoliko dobiju potvrdu u Vijeću naroda idu na potpisivanje predsjedniku RS, nakon čega se objavljuju u entitetskom Službenom glasniku i trebalo bi da stupe na snagu.
Zvaničnici iz RS na čelu sa Dodikom osporavaju legitimitet Šmita, jer su se njegovom zvaničnom imenovanju u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija protivile Kina i Rusija. Druge zemlje su rekle da za to nije ni bilo potrebe.
