Izjava bivšeg kanadskog veleposlanika u Jugoslaviji Jamesa Bisseta, prema kojem bi se Hrvatska, prije ulaska u Europsku Uniju, morala ispričati za zločine u NDH, u Hrvatskoj je ocijenjena suvišnom i politikanskom.
I hrvatski povjesničari i antifašisti podsjećaju da su se visoki hrvatski dužnosnici već ispričali za počinjene zločine, smatraju da isprika i kritičan odnos prema ustaštvu i NDH mora postati dio hrvatske društvene svijesti, ali nikako ''konvencionalni zadatak" koji bi se Hrvatskoj nametnuo prije ulaska u Europsku Uniju.
Bilo bi suvišno i glupo, prije ulaska u Europsku Uniju, nametati Hrvatskoj zadatak da se ispriča za zločine u NDH, smatra ugledna povjesničarka i antifašistkinja Zorica Stipetić. Bilo bi to, kaže dr Stipetić, kao da na ulasku, umjesto "dobar dan", kažeš "ja sam protiv NDH".
„Ne, to ne smije biti konvencionalni zadatak i upotrebljavati ga onda, kad netko, iz nekih razloga, zamisli da treba, nego to treba biti dio naše svijesti, hrvatsko društvo treba imati tu ispriku u sebi“, objašnjava Stipetić.
Većina medija podsjeća na hrvatski Ustav i ponavlja kako današnja Hrvatska nije sljednica bivše NDH, već antifašističkog ZAVNOH a ,neki smatraju da je riječ o tipičnom srbijanskom lobiranju i raspodjeli krivice u bivšim i nedavnim ratovima na ovim prostorima ,ali i pragmatičnom interesu svjetskih moćnika da udobrovolje Srbiju zbog gubitka Kosova.
Protiv takve isprike je i povjesničar Ivo Banac:
„Prije svega, to bi značilo da ova sadašnja Hrvatska ima izravne veze s NDH,a ja tone vidim. Ja mislim da uvijek treba napadati režim NDH, to svakako", kaže Banac, ali ispričavati se – kome? Gospodinu Bisset? Pa, to je smiješno.“
Ispirka nije znak slabosti
Slični tekstovi se, kaže urednik i kolumnist u Jutarnjem listu Davor Butković, pojavljuju u raznim novinama već 20-tak godina.
„Hrvatska nije ni na koji način sljednica Nezavisne države Hrvatske i potpuno je besmisleno da se ispričava. Prema tome, stav jednog bivšeg diplomate, za kojeg je poznato da je bio blizak sa srpskom Vladom, ne možemo uzeti kao reprezentativan stav bilo koga u međunarodnoj zajendici. Riječ je naprosto o tipičnom lobiranju koje se povremeno javlja u medijima.“
Ni poznati publicista i antifašist Slavko Goldstein, ne misli da bi se Hrvatska ponovo trebala ispričavati za zločine u NDH, jer su to već učinili najviši hrvatski dužnosnici, ali i Goldstein, u izjavi hrvatskim medijima, kao i dr Stipetić, smatra da te isprike nisu dovoljno prepoznate u hrvatskoj javnosti.
Upravo stoga, kaže dr Stipetić, prema Pavelićevoj ustaškoj državi treba razvijati puno kritičniju svijest u hrvatskom društvu, i ne zadovoljavati se formalno-pravnom činjenicom da Hrvatska nije sljednica NDH.
„Naravno da Hrvatska nije sljednica NDH, sljednik ste kad preuzimate dugove, a mi ne preuzimamo dugove jer smo ih otplatili vrlo krvavo u otporu nacizmu i fašizmu, kakav nigdje nije bio u Europi. Dakle, mi smo na vrlo stvaran način pokazali da nismo sljednici te nacističke tvorevine. Ali, s druge strane, ovo društvo isto tako vrlo često pokušava proturiti kao da je to možada bio i vjekovni san hrvatskg naroda o vlastitoj državi, a to kompromitira nešto što bi moralo biti društvena svijest.“
Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić smatra da isprika nikad nije znak slabosti, već znak snage, da Hrvatska ne treba prešućivati taj mračni dio svoje povijesti, uostalom, kaže Pusić malo koja država ga nije imala.
„Hrvatska zato treba reći kako smatra da je taj period NDH jedan nesretan i mračan period u njezinoj povijesti, ali da, zato s ponosom ističe da je malo gdje u okupiranoj Europi postojao tako snažan otpor nacizmu kao što je bio u bivšoj Jugoslaviji i Hrvatskoj. U svakom slučaju, zaključuje dr Pusić, to nije stvar koja bi na bilo koji način trebala Hrvatskoj predstavljati uvjet za ulazak u Europsku Uniju.“
Hrvatska treba provoditi aktivnu politiku suočavanja s prošlošću, ne radi Europe, nego radi sebe same, zaključuje i Ivan Fumić iz Saveza antifašističkih boraca Hrvatske, jedan od najvećih kritičara ustaškog režima.
„Nema potrebe stalno se ispričavati. Tuđman se ispričao za progon Židova, kad je bio u Izraelu. Mesić se javno ispričao za sve zločine u Drugom svjetskom ratu i Domovinskom ratu i mislim da je to, na kraju krajeva, sasvim dovoljno.“
*****
Pročitajte i ovo:
Politička 'odmazda' SNSD-a zbog Deklaracije o Srebrenici
Skupština Srbije usvojila Deklaraciju o Srebrenici
Genocid u Srebrenici: završiti sa poricanjem
Daleko od istine o zločinima
I hrvatski povjesničari i antifašisti podsjećaju da su se visoki hrvatski dužnosnici već ispričali za počinjene zločine, smatraju da isprika i kritičan odnos prema ustaštvu i NDH mora postati dio hrvatske društvene svijesti, ali nikako ''konvencionalni zadatak" koji bi se Hrvatskoj nametnuo prije ulaska u Europsku Uniju.
Bilo bi suvišno i glupo, prije ulaska u Europsku Uniju, nametati Hrvatskoj zadatak da se ispriča za zločine u NDH, smatra ugledna povjesničarka i antifašistkinja Zorica Stipetić. Bilo bi to, kaže dr Stipetić, kao da na ulasku, umjesto "dobar dan", kažeš "ja sam protiv NDH".
„Ne, to ne smije biti konvencionalni zadatak i upotrebljavati ga onda, kad netko, iz nekih razloga, zamisli da treba, nego to treba biti dio naše svijesti, hrvatsko društvo treba imati tu ispriku u sebi“, objašnjava Stipetić.
Većina medija podsjeća na hrvatski Ustav i ponavlja kako današnja Hrvatska nije sljednica bivše NDH, već antifašističkog ZAVNOH a ,neki smatraju da je riječ o tipičnom srbijanskom lobiranju i raspodjeli krivice u bivšim i nedavnim ratovima na ovim prostorima ,ali i pragmatičnom interesu svjetskih moćnika da udobrovolje Srbiju zbog gubitka Kosova.
Protiv takve isprike je i povjesničar Ivo Banac:
„Prije svega, to bi značilo da ova sadašnja Hrvatska ima izravne veze s NDH,a ja tone vidim. Ja mislim da uvijek treba napadati režim NDH, to svakako", kaže Banac, ali ispričavati se – kome? Gospodinu Bisset? Pa, to je smiješno.“
Ispirka nije znak slabosti
Slični tekstovi se, kaže urednik i kolumnist u Jutarnjem listu Davor Butković, pojavljuju u raznim novinama već 20-tak godina.
„Hrvatska nije ni na koji način sljednica Nezavisne države Hrvatske i potpuno je besmisleno da se ispričava. Prema tome, stav jednog bivšeg diplomate, za kojeg je poznato da je bio blizak sa srpskom Vladom, ne možemo uzeti kao reprezentativan stav bilo koga u međunarodnoj zajendici. Riječ je naprosto o tipičnom lobiranju koje se povremeno javlja u medijima.“
Ni poznati publicista i antifašist Slavko Goldstein, ne misli da bi se Hrvatska ponovo trebala ispričavati za zločine u NDH, jer su to već učinili najviši hrvatski dužnosnici, ali i Goldstein, u izjavi hrvatskim medijima, kao i dr Stipetić, smatra da te isprike nisu dovoljno prepoznate u hrvatskoj javnosti.
Upravo stoga, kaže dr Stipetić, prema Pavelićevoj ustaškoj državi treba razvijati puno kritičniju svijest u hrvatskom društvu, i ne zadovoljavati se formalno-pravnom činjenicom da Hrvatska nije sljednica NDH.
„Naravno da Hrvatska nije sljednica NDH, sljednik ste kad preuzimate dugove, a mi ne preuzimamo dugove jer smo ih otplatili vrlo krvavo u otporu nacizmu i fašizmu, kakav nigdje nije bio u Europi. Dakle, mi smo na vrlo stvaran način pokazali da nismo sljednici te nacističke tvorevine. Ali, s druge strane, ovo društvo isto tako vrlo često pokušava proturiti kao da je to možada bio i vjekovni san hrvatskg naroda o vlastitoj državi, a to kompromitira nešto što bi moralo biti društvena svijest.“
Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić smatra da isprika nikad nije znak slabosti, već znak snage, da Hrvatska ne treba prešućivati taj mračni dio svoje povijesti, uostalom, kaže Pusić malo koja država ga nije imala.
„Hrvatska zato treba reći kako smatra da je taj period NDH jedan nesretan i mračan period u njezinoj povijesti, ali da, zato s ponosom ističe da je malo gdje u okupiranoj Europi postojao tako snažan otpor nacizmu kao što je bio u bivšoj Jugoslaviji i Hrvatskoj. U svakom slučaju, zaključuje dr Pusić, to nije stvar koja bi na bilo koji način trebala Hrvatskoj predstavljati uvjet za ulazak u Europsku Uniju.“
Hrvatska treba provoditi aktivnu politiku suočavanja s prošlošću, ne radi Europe, nego radi sebe same, zaključuje i Ivan Fumić iz Saveza antifašističkih boraca Hrvatske, jedan od najvećih kritičara ustaškog režima.
„Nema potrebe stalno se ispričavati. Tuđman se ispričao za progon Židova, kad je bio u Izraelu. Mesić se javno ispričao za sve zločine u Drugom svjetskom ratu i Domovinskom ratu i mislim da je to, na kraju krajeva, sasvim dovoljno.“
*****
Pročitajte i ovo:
Politička 'odmazda' SNSD-a zbog Deklaracije o Srebrenici
Skupština Srbije usvojila Deklaraciju o Srebrenici
Genocid u Srebrenici: završiti sa poricanjem
Daleko od istine o zločinima
