Priča o žrtvama kao metodi političkih potkusurivanja u BiH nije novina. Odavno se u povodu ostvarenja što boljih izbornih rezultata, sudskih procesa, ili pregovora o ustavnim promjenama, oni koji su pretrpjeli najstrašnije torture uvlače u političke manipulacije.
Jedanesti juli kao simbol stradanja 8.000 srebreničkih muškaraca, među kojima i djece, tako je u posljednje vrijeme doveden do banalnosti. Dok Skupština Srbije usvaja Deklaraciju o osudi zločina nad Bošnjacima u Srebrenici u julu 1995. godine, sa bosanske strane Drine tvrde kako ih ona ničim ne obavezuje.
Mada nije obvezujuća za RS, vladajuća politička grupacija u ovom bh. entitetu osjetila se uvrijeđenim zbog donošenja ovakve deklaracije od strane Srbije, uz tvrdnju da je nepotrebna, te da će biti pogrešno interpretirana i protumačena kao dokaz kolektivne krivice jednog naroda. Međutim, haškim presudama i postupcima koji su u toku protiv najvišeg političkog i vojnog rukovodstva RS, genocid u Srebrenici je nepobitno dokazan, a ako pritom uključimo i presudu Evropskog suda pravde, jasno je rečeno da se dogodio na teritoriji RS i od strane vojske RS.
U znak političke odmazde, SNSD danas je u parlamentarnu proceduru u BiH uputio deklaraciju o osudi genocida Turske nad Jermenima, ali i zabrani sakrivanja lica u javnosti. Premijer RS Milorad Dodik:
Milorad Dodik„SNSD će predložiti Parlamentu BiH da usvoji deklaraciju da osudi genocid Turske nad Jermenima, u obliku kako to čine i druge zapadne zemlje, a zakon će se odnositi na zabranu korištenja sakrivenog lica za sve osobe u BiH.“
Sakrivanje lica odnosi se na zabranu nošenja nikaba - pokrova za lice kojeg kojeg nose, uglavnom, radikalnije islamski orijentisane žene.
Cilj je, kako se da naslutiti iz odgovora zastupnika SNSD u Parlamentu BiH Drage Kalabića koji je i inicirao pitanje genocida nad Jermenima, daleko od brige za žrtve:
„Činjenica da nama i predstavnici Turske ovdje dolaze sa određenim stavovima - da vidimo kako i oni stoje po tom pitanju, da vidimo koliko smo principijelni.“
Izrugivanje Deklaraciji Evropskog parlamenta
I dok je cijela Evropa osudila srebrenički genocid Rezolucijom koju je donio Evropski parlament, onaj u BiH na čijem se prostoru i desio oko toga nema ni približnu saglasnost. Motivi SNSD-a za ovakav prijedlog su isključivo politički, tvrdi većina zastupnika u Parlamentu BiH. Adem Huskić, zastupnik Stranke za BiH:
Adem Huskić„Ta priča ustvari je izrugivanje Rezoluciji Evropskog parlamenta o genocidu u Srebrenici, izrugivanje rezoluciji koju je donio parlament Srbije i inicijativama koje su pokrenute u našem parlamentu.“
Selim Bešlagić, zastupnik SDP-a BiH:
„U jednoj državi kada nemate državnih praznika, kada ne možete osuditi fašizam i kada nemate evropsku Povelju o genocidu, donošenje takvih stvari je čista politizacija.“
Zastupnik HDZ-a BiH u državnom Parlamentu Slavko Matić smatra da ipak treba prvo počistiti ispred vlastitih vrata:
„Prvo bismo trebali raščistiti one stvari koje su izravno vezane za BiH, za žrtve u BiH, pa onda eventualno ići korak dalje i donositi rezolucije i deklaracije o nekim drugim i nečijim tuđim žrtvama.“
Ovo je provokacija Milorada Dodika, kaže zastupnik SDA u Parlamentu BiH Šefik Džaferović:
„Njemu je, zapravo, cilj da tim provokacijama radikalizira političku situaciju u BiH da bi se pobjeglo od stvarnih problema koje treba rješavati u BiH. A stvarno pitanje i stvarni problem koji treba riješiti u BiH je usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici.“
Predizborno pitanje
Politizacije nisu pošteđeni ni oni stradali prije 65 godina, pa će opet od istog autora -SNSD-a, prema najavama biti traženo usvajanje deklaracije o osudi genocida nad Srbima, Židovima i Romima počinjenog u koncentracionom logoru Jasenovac i ostalim logorima u nekadašnjoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj.
Srđan DizdarevićBivši predsjenik Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH Srđan Dizdarević smatra da se radi o čisto predizbornom pitanju koje vodi ka eksploataciji žrtava u te svrhe:
„U suštini se stvari događaju na već poznatom fonu antagoniziranja po nacionalnoj osnovi i stvaranju atmosfere straha - i očigledno je da je to dio te taktike. Očigledno je da je pitanje žrtava najosjetljivije i da se tu može računati da će se strasti razviti do maksimuma, tako da ove politike upravo u tome vide svoju šansu.“
Političko kontriranje pred izbore nije ništa novo, ali ovaj put je krenulo preko desetina hiljada mrtvih ljudi - bilo Jermena, Srba, Bošnjaka ili Roma.
Jedanesti juli kao simbol stradanja 8.000 srebreničkih muškaraca, među kojima i djece, tako je u posljednje vrijeme doveden do banalnosti. Dok Skupština Srbije usvaja Deklaraciju o osudi zločina nad Bošnjacima u Srebrenici u julu 1995. godine, sa bosanske strane Drine tvrde kako ih ona ničim ne obavezuje.
Mada nije obvezujuća za RS, vladajuća politička grupacija u ovom bh. entitetu osjetila se uvrijeđenim zbog donošenja ovakve deklaracije od strane Srbije, uz tvrdnju da je nepotrebna, te da će biti pogrešno interpretirana i protumačena kao dokaz kolektivne krivice jednog naroda. Međutim, haškim presudama i postupcima koji su u toku protiv najvišeg političkog i vojnog rukovodstva RS, genocid u Srebrenici je nepobitno dokazan, a ako pritom uključimo i presudu Evropskog suda pravde, jasno je rečeno da se dogodio na teritoriji RS i od strane vojske RS.
U znak političke odmazde, SNSD danas je u parlamentarnu proceduru u BiH uputio deklaraciju o osudi genocida Turske nad Jermenima, ali i zabrani sakrivanja lica u javnosti. Premijer RS Milorad Dodik:
Sakrivanje lica odnosi se na zabranu nošenja nikaba - pokrova za lice kojeg kojeg nose, uglavnom, radikalnije islamski orijentisane žene.
Cilj je, kako se da naslutiti iz odgovora zastupnika SNSD u Parlamentu BiH Drage Kalabića koji je i inicirao pitanje genocida nad Jermenima, daleko od brige za žrtve:
„Činjenica da nama i predstavnici Turske ovdje dolaze sa određenim stavovima - da vidimo kako i oni stoje po tom pitanju, da vidimo koliko smo principijelni.“
Izrugivanje Deklaraciji Evropskog parlamenta
I dok je cijela Evropa osudila srebrenički genocid Rezolucijom koju je donio Evropski parlament, onaj u BiH na čijem se prostoru i desio oko toga nema ni približnu saglasnost. Motivi SNSD-a za ovakav prijedlog su isključivo politički, tvrdi većina zastupnika u Parlamentu BiH. Adem Huskić, zastupnik Stranke za BiH:
Selim Bešlagić, zastupnik SDP-a BiH:
„U jednoj državi kada nemate državnih praznika, kada ne možete osuditi fašizam i kada nemate evropsku Povelju o genocidu, donošenje takvih stvari je čista politizacija.“
Zastupnik HDZ-a BiH u državnom Parlamentu Slavko Matić smatra da ipak treba prvo počistiti ispred vlastitih vrata:
„Prvo bismo trebali raščistiti one stvari koje su izravno vezane za BiH, za žrtve u BiH, pa onda eventualno ići korak dalje i donositi rezolucije i deklaracije o nekim drugim i nečijim tuđim žrtvama.“
Ovo je provokacija Milorada Dodika, kaže zastupnik SDA u Parlamentu BiH Šefik Džaferović:
„Njemu je, zapravo, cilj da tim provokacijama radikalizira političku situaciju u BiH da bi se pobjeglo od stvarnih problema koje treba rješavati u BiH. A stvarno pitanje i stvarni problem koji treba riješiti u BiH je usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici.“
Predizborno pitanje
Politizacije nisu pošteđeni ni oni stradali prije 65 godina, pa će opet od istog autora -SNSD-a, prema najavama biti traženo usvajanje deklaracije o osudi genocida nad Srbima, Židovima i Romima počinjenog u koncentracionom logoru Jasenovac i ostalim logorima u nekadašnjoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj.
„U suštini se stvari događaju na već poznatom fonu antagoniziranja po nacionalnoj osnovi i stvaranju atmosfere straha - i očigledno je da je to dio te taktike. Očigledno je da je pitanje žrtava najosjetljivije i da se tu može računati da će se strasti razviti do maksimuma, tako da ove politike upravo u tome vide svoju šansu.“
Političko kontriranje pred izbore nije ništa novo, ali ovaj put je krenulo preko desetina hiljada mrtvih ljudi - bilo Jermena, Srba, Bošnjaka ili Roma.
