Okružni sud u Hagu danas je djelimično uvažio tužbu majki i udovica žrtava genocida u Srebrenici 1995. protiv države Holandije i njenih vojnih snaga, koji su bili dio mirovnih jedinica Ujedinjenih naroda u BiH. Predstavnice udruženja majki Srebrenice i njihov advokat kažu da je riječ o istorijskoj odluci suda u Hagu.
Prvostepeno je odlučeno da je Holandski bataljon odgovoran za smrt Srebreničana koji su se u julu 1995. godine nalazili u bazi Ujedinjenih naroda u Potočarima. Procjenjuje se da je u kampu UN-a bilo između 300 i 500 muškaraca.
Postupak pred Okružnim sudom u Hagu biće nastavljen jer Srebreničani najavljuju žalbu na prvostepenu presudu.
Presudom Okružnog suda u Hagu prvi put je utvrđeno da je jedna država odgovorna za zločin koji su počinili njeni vojnici unutar mandata Ujedinjenih naroda. Ovom presudom srebreničke žrtve su praktično podjeljene u tri kategorije.
Država Holandija odgovorna je za kategoriju koja je bila unutar baze UN –a u Potočarima, a procjenjuje se da ih je bilo između 300 i 500.
Žalbe na presudu
Bez obzira na to što je presuda djelimična, advokatski tim na čelu sa mostarskim advokatom Semirom Guzinom, koji ovu pravnu bitku bije već sedam godina, zadovoljan je odlukom.
“Za druge dvije kategorije, ljude koji su u julu 1995. godine bili van baze Holandskog bataljona i muškarce koje su holandski vojnici iz centra Srebrenice uputili da idu kroz šumu, utvrđeno je da država Holandija nije odgovorna”, kaže Guzin za Radio Slobodna Evropa.
Tužba nije odbijena, ali nije ni uvažena u cjelosti, kaže advokat Srebreničana i najavljujue dalje korake.
„Podnijet ćemo žalbu u roku od tri mjeseca drugostepenom sudu, a taj proces može trajati do dvije godine“, dodaje on.
U sudu u Hagu odluku je čekala i jedna od predstavnica Udruženja majki Srebrenice Munira Subašić. Zadovoljna je onim što je čula u sudnici.
“Sud je prihvatio odgovornost za jednu grupu ljudi, priznali su da su učestvovali u genocidu i da su odgovorni za te ljude. Mi idemo dalje i dokazaćemo da su odgovorni za sve ljude. Mislim da je ovo naša pobjeda”, kaže ona.
U građanskoj tužbi pred Okružnim sudom u Hagu se navodi da holandski vojnici, tadašnji pripadnici mirovnih snaga u Bosni i Hercegovini, nisu zaštitili ljude u UN-ovoj enklavi, kada je vojska Republike Srpske zauzela grad.
Tokača: Podijeljena odgovornost
Direktor Istraživačko-dokumentacionog centra iz Sarajeva Mirsad Tokača kaže da je odluka Suda u Hagu, bez obzira što nije u potpunosti ispunila očekivanja, veoma značajna.
“Ona je značajna zato što su događaji vezani za sam kamp, dakle za taj prostor u koji su se ljudi pokušali skloniti na neki način prihvaćena. Nešto više od 300 ljudi, za koje ja pozdano znam da su bili tamo i da su izbačeni iz kampa, predstavljaju direktnu odgovornost holadske jedinice koja je u tom času bila tamo”, navodi on.
Tokača podsjeća da je bilo teško dokazati ono što se dešavalo izvan kampa.
“Radi se generalno o zaštićenoj zoni koja je bila pod kontrolom UN-a. Dakle tu su kontroverze vezane zapravo za ulogu UN-a i odnos trupa Holandije prema UN-u”, pojašnjava on.
Odlukom Okružnog suda u Hagu nije zadovoljna predsjednica Društva za ugrožene narode BIH Fadila Memišević.
“Kofi Anan je još 2002 godine u velikom izvještaju prihvatio odgovornost, da su UN odgovorne za ono što se desilo u Srebrenici, ali ne prihvataju krivicu. Dakle to je nešto što mi znamo i ne treba trijumfovati. Holandski bataljon je imao zadaću da čuva te ljude, da ih zaštiti, dakle kompletnu enklavu, a ne samo onaj dio gdje su se oni nalazili gdje je bio njihov smještaj i gdje su sticajem okolnosti jadni ljudi ušli, a holandski bataljon ih je izručio”, objašnjava Memišević.
Porodice žrtava ubijenih u srebreničkom genocidu u julu 1995. godine već 19 godina pokušavaju dokazati odgovornost holandskog bataljona koji je u to vrijeme, u okviru mirovnih trupa UN-a, trebao da čuva zaštićenu zonu Srebrenica. Tužbu Okružnim sudom u Hagu protiv države Holandije podnijeli su prije sedam godina. Vjeruju da će današnja odluka, makar i bila djelimična, spriječiti poricanje javnosti i određenih političkih krugova u Holandiji, kada je riječ o odgovornosti njihovih vojnika za srebrenički genocide.
Direktor Istraživačko dokumentacionog centra u Sarajevu Mirsad Tokača podsjeća da su određeni, prije svega vojni, ali i politički krugovi u Holandiji odbacivali svaku odgovornost holandskog bataljona za događaje u i oko Srebrenice.
“Naravno, svi oni koji bilo šta znaju o padu zaštićene zone, znaju da je ta odgovornost na neki način podijeljena između onoga što je holandski bataljon mogao da učini i onoga što nije mogao uraditi zbog te birokratske strukture UN-a. Mislim da je ova presuda zbog toga važna, što onemogućava pranje ruku od svake vrste odgovornosti holandskog bataljona”, zaključuje Tokača.
