U Memorijalnom centru Potočari na 19. godišnjicu genocida u Srebrenici obavljena je dženaza za 175 žrtava ovog zločina. Među sahranjenim žrtvama je 15 maloljetnika od 14 do 17 godina, dok se najstarija žrtva imala 72 godine. Sa ovogodišnjih 175 žrtava, u Potočarima će biti sahranjena ukupno 6.241 identificirana žrtva genocida u Srebrenici.
Od 8.372 imena, uklesanih na spomen-ploču na mezarju u Potočarima, ostalo je još oko hiljadu koji čekaju na konačan smiraj. Pred Tribinalom u Hagu i domaćim pravosuđem za zločin u Srebrenici osuđene su do sada 33 osobe.
Najviša kazna za učešće u genocidu izrečena je zamjeniku komandanta Drinskog korpusa Radislavu Krstiću, koji je u Hagu osuđen na 35 godina zatvora.
Među 175 žrtava genocida koje su u petak dostojanstveno sahranjene u Memorijalnom centru Potočari, smiraj su pronašli posmrtni ostaci sina Ramize Hasanović. Ukopan je pored mezara oca i dvojice braće.
"Proučila sam fatihu djeveriću, a imam ja sina dole da kopam. Što je bilo, bilo. Srce izdržava još nekoliko vremena i dokle će ne znam. Čovjeka ukopala, sina, jednog ukopala, drugog sina ukopala...“, kazala je Hasanović.
Zilha Delić ukopala je muža.
"Kopam čovjeka i dva djevera. Evo ih sve trojica ovdje. Teško je. Hoće srce pući. Crni dani dolaze, sve gore i gore. Sve sam izgubila. Jedino sebe nisam izgubila. Da sam i ja umrla, bolje bi bilo", istakla je Delić.
Od 49 članova porodice Husić, samo njih petero je preživjelo.
"Amidžu i dvojicu sinova smo ukopali, jednog prošle, jednog pretprošle godine. I kopam još jednog amidžu, Husić Zaima, i sina mu Redžu, isto danas. Od moje familije, 49 vojno sposobnih, petorica su preživjela. Što se tiče šire familije, ukupno četiri amidže, 17 amidžića", navodi Hajrudin Husić.
Neposredno prije pada Srebrenice, u to vrijeme zaštićene zone UN-a, Hasan Nuhanović je bio prevodilac u Holandskom bataljonu. Izgubio je porodicu, ali je dobio spor u tužbi protiv Holandije.
"Međunarodna zajednica u formi UNPROFOR-a je bila ovdje prisutna i pogrešno je kad se kaže da ništa nije uradila. Nije tačno da ništa nije uradila, nego je uradila sve pogrešno. Zbog toga sam ja njih tužio. Ne možete vi nekoga tužiti zato što ništa nije uradio. Ja sam tužio Holanđane konkretno u ovom slučaju jer su iz hale u kojoj se nalazimo, znajući šta se dešava ispred baze, istjerali 6.000 ljudi odavde u smrt. Srpske snage su ubile sve muškarce i dječake koji su se nalazili u ovoj hali. Nijednog nisu poštedjeli. Ubili su mog oca, majku i brata", tvrdi Nuhanović.
U zvaničnom obraćanju, Ćamil Duraković, načelnik opštine Srebrenica, je, između ostalog, rekao:
"Prošlost ne možemo zaboraviti, niti promijeniti, ali ona nas mora opominjati na sadašnjost i budućnost. Mi znamo da su hiljade nevinih postali žrtve genocida samo zato što su bili odani svom zavičaju, kulturi, vjeri i svojim običajima. Oni su bili žrtve monstruoznog nacionalizma. To je politika čiji akteri žele moć i dominaciju nad drugim i drugačijim. Radi takvih ciljeva, u ekstremnim slučajevima posežu za progonom, etničkim čišćenjem i genocidom. Zato ovo mezarje moramo shvatiti kao opomenu, zavjet i poruku za budućnost. Zlo se nikada ne zaboravlja. Mnogi će teško i oprostiti. Ali radi sadašnjosti i perspektive budućih naraštaja svako zlo svima mora biti opomena i pouka da budućnost možemo graditi samo u miru i saradnji sa drugima."
Dženazu za 175 Bošnjaka vodio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović. On je pozvao na pokajanje i prestanak negiranja genocida.
"Zlo će biti pobijeđeno onda kada se rascvjeta ruža pokajnica. Tada će, ubijeđen sam, ponovo oživjeti Srebrenica, nevina i čista kao i prije. Do tada moramo o zlu govoriti, na njega ukazivati i prstom upirati u njegove protagoniste. Pozivam ljude u BiH da odbace veličanje zločinaca i poricanje zločina. Nikakva im dobra ni sreće to neće donijeti. Umjesto takvih djela, koja prkose svakom ljudskom dostojanstvu i demonstriraju civilizacijsku sramotu, pomozimo da se dostigne pravda i da žrtve prožive dostojanstven život", rekao je reis Kavazović.
Potočari: Smiraj za 175 duša
Saosjećanje sa žrtvama genocida podijelio je Nikolas Hill, otpravnik poslova u Ambasadi SAD-a u Bosni i Hercegovini.
"Bez obzira na emocije, jako je bitno biti ovdje i odati počast žrtvama. Izuzetno je važno prisjetiti se svega što se desilo prije 19 godina. Danas sam imao priliku da odem i porazgovaram sa porodicama koje ukopavaju svoje najmilije. Ali ono što želim naglasiti je da mi smo u Srebrenici stalno - i danas i ostalim danima, jer smatramo da je jako bitno pomoći da se u ovom gradu poprave ekonomski uvjeti, da se poprave uvjeti života i da se život može nastaviti dalje", smatra Hill.
Dženazi i ukopu 175 žrtava srebreničke tragedije prisustvovao je i Valentin Inzko, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.
"Moramo uvijek doći ovamo. Ne smijemo zaboraviti te naše ljude koji su ovdje ubijeni - inače smo ih ubili po drugi put", poručio je Inzko.
"Sami ovi nišani nama sve govore, lica ljudi koji su konačno pronašli svoje sve govore, tako da zaista odavde možemo poslati jednu poruku: nikad se više ne ponovilo", naveo je Enes Suljkanović, potpredsjednik Republike Srpske.
Direktor Instituta za nestale osobe BiH Amor Mašović istakao je da je u Institutu ostalo još mnogo posla kako bi se pronašle i identificirale sve žrtve.
"Broj pronađenih Srebreničana žrtava genocida je oko 7.100 od onih 8.372 upisana imena u memorijalnom kompleksu u Potočarima, a to znači da je pred nama značajan zadatak da se još oko 1.200 žrtava genocida pronađe, ekshumira, identificira i preda njihovim porodicama", rekao je Mašović, te istakao:
"Razlog zbog čega mi danas ne ispraćamo danas više od 500 žrtva je činjenica da mnoge od porodica još uvijek nemaju snage da se suoče sa surovom istinom da su njihovi najmiliji, nakon što su ubijeni prvi put, nakon što su ubijeni drugi put tako što su im oduzeti lični dokumenti, dakle mrtvima ili zarobljenima, ubijani i po treći put na taj način da su njihova tijela izmještana iz primarnih u sekundarne masovne grobnice."
Sa ovogodišnjom kolektivnom dženazom u Memorijalnom centru Potočari ukupana je 6.241 žrtva genocida.
Predsjednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) sudija Theodor Meron, povodom godišnjice genocida u Srebrenici podsjetio da se ovoga mjeseca navršava devetnaest godina od tragičnih događaja u Srebrenici.
"Danas niko ne može poreći da je u presudi Žalbenog vijeća u predmetu Krstić sudsko vijeće MKSJ-a jednoglasno utvrdilo da zločini po činjeni u Srebrenici predstavljaju genocid", kazao je Meron.
Dodaje, da ta presuda, zajedno s drugim odlukama Međunarodnog suda, važan je doprinos uspostavljanju vladavine prava u bivšoj Jugoslaviji.
"Gajim veliku nadu da će pripadnici svih zajednica u regionu iskoristiti ovu godišnjicu kao priliku da potvrde svoju želju za mirom i pomirenjem, glasno i jasno stavljajući do znanja da se ne smije dozvoliti da se genocid ikada ponovi", rekao je Meron, saopćio je MKSJ.
I Delegacija Evropske komisije u Bosni i Hercegovine izrazila je suosjećanje sa porodicama koje su izgubile svoje najmilije, rodbinu i prijatelje u ovom zločinu protiv čovječnosti.
"Zločini iz Srebrenice ne mogu se poreći, a njihovi počinitelji moraju biti izvedeni pred lice pravde. Insistiranje na tome uvjerava porodice žrtava da njihove patnje nisu zaboravljene, a to će vremenom doprinijeti i ozdravljenju ratom razorenog društva u Bosni i Hercegovini", ističe se u saopštenju.
Delegacija EU u BiH očekuje od onih koji obnašaju vlast u Bosni i Hercegovini da će biti predvodnici u odavanju počasti žrtvama i promovisanju pomirenja, jer je to nužno za uspostavljanje odgovarajućeg društvenog i političkog okruženja u kome će BiH biti u stanju da ispuni svoje evropske ambicije, zasnovane na miru, stabilnosti i prosperitetu za sve građane.
U petak, 11. jula, navršilo se 19 godina od ulaska snaga Vojske Republike Srpske u Srebrenicu, tadašnju enklavu koja je formalno bila pod zaštitom UN i u kojoj je, potom, izvršen genocid nad stanovništvom.
Prema optužnicama Haškog tribunala, vojnici pod komandom generala Ratka Mladića su do 19. jula organizovano i sistematski ubili oko 8.000 muškaraca i dječaka Bošnjaka (Muslimana). Oko 30.000 žena i djece deportovano je za dva dana.
Za genocid u Srebrenici 1995. optuženi su vođe bosanskih Srba Radovan Karadžić i general Ratko Mladić. Karadžić je uhapšen 21. jula 2008., nakon 13 godina skrivanja, a Mladić u maju 2011, poslije 16 godina potrage. U Haškom tribunalu u toku je suđenje i Mladiću i Karadžiću za ratne zločine i genocid.
Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. donio presudu prema kojoj je u Srebrenici počinjen genocid.
