Razgraničenje, odnosno konačno definisanje granice Crne Gore sa susjedima bila je jedna od glavnih tema u Skupštini Crne Gore tokom poslaničkih pitanja na koja su odgovarali ministri. Tako je šef diplomatije Igor Lukšić, između ostalog, najavio za april novi razgovor ekspertskih grupa Crne Gore i Hrvatske oko razgraničenja na području Prevlake.
Razgraničenje sa susjednim državama i utvrđivanje državne granice je prioritet Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, saopštio je šef diplomatije Igor Lukšić naglašavajući da su aktivnosti intenzivne te da se svaki diplomatski razgovor odnosi i na pitanje granice. Tako je odgovarajući na pitanja poslanika Lukšić najavio da će razgraničenje između Crne Gore i Hrvatske na području Prevlake biti tema sastanka komisija dvije zemlje koje treba da usaglase zajednički tekst Sporazuma o podnošenju spora Međunarodnom sudu pravde u Hagu:
„Vezano za proces razgraničenja između Crne Gore i Republike Hrvatske želim da vas obavjestim d će tokom narednih sedmica, vjerovatno već tokom aprila, biti nastavljeni međudržavni razgovori na ekspertskom nivou sa ciljem usaglašavanja teksta posebog Sporazuma o podnošenju spora Međunarodnom sudu prave u Hagu. Nadamo se da će pregovori za rezultat imati obostrano prihvatljiv sadržaj pomenutog dokumenta koji bi potom trebalo da bude ratifikovan u parlamentima Crne Gore i republike Hrvatske čime bi se stvorili uslovi za početak postupka pred nadležnim međunarodnim tribunalom.“
Osim Prevlake i razgraničenja sa Hrvatskom, Crna Gora je sa Albanijom utvrdila graničnu liniju o čemu je potpisan sporazum. Isto slijedi i u odnosu na razgraničenje sa Republikom Kosovo rekao je Lukšić:
„Sa Republikom Kosovo se očekuje da budu parafirana sva granična dokumenta na narednom 16. sastanku nadležnih komisija u aprilu tekuće godine. A utvrđena je tromeđna tačka susreta državnih granica između Crne Gore, republike Albanije i republike Kosovo.“
Kada je riječ o razgraničenju sa Srbijom, ministar Lukšić je saopštio da je crnogorska strana predložila da otpočnu pregovori o razgraničenju i pripremama za zaključivanje međunarodnog ugovora o državnoj granici između Crne Gore i Srbije. Lukšić je naveo da iako do sada nisu vođeni pregovori nije bio nikakvih problema koji bi se odnosio na pitanje granice. Lukšić je rekao da su pregovori sa Bosnom i Hercegovinom o razgraničenju završeni i ponovio da pitanje Sutorine, koju je naknadno otvorila Bosna i Hercegovina, za Crnu Goru ne postoji:
„Očekujemo da se Ugovor potpiše nakon sprovedenih potrebnih procedura u predsjedništvu BIH, a nakon čega slijedi potvrđivanje odnosno ratifikacija radi stupanja Ugovora na snagu. Te predstoji obaveza da se izvrši obilježavanje Ugovorom utvrđene državne granice u roku od tri godine. Napominjem da prilikom međusobnog priznanja BIH i Crne Gore, dvije države nisu ostavile bilo kakve rezerve u vezi granice. Naprotiv, međusobno su ih priznale. U tom smislu želim još jednom da naglasim, da takozvano pitanje Sutorine, za nas ne postoji.“
Tokom rasprave o razgraničenju, otvoreno je pitanje spornog istraživanja nafte i gasa na području Prevlake, za koji je hrvatska strana raspisala tender. Poslanike je interesovalo šta je Vlada Crne Gore uradila kako bi spriječila istraživanje i eksploatacijuu nafte i gasa na spornom području.
„Vlada Hrvatske je nedavno potpisala ugovore o istraživanju i eksploataciji sa desetak kompanija. Šta ćete preduzeti ukoliko je potpisala i oko ovih spornih blokova? Imate li ikakav pisani, bilateralni dokument sa hrvatskom stranom oko toga pitanja i tog problema?“, rekao je poslanik Demokratskog fronta Koča Pavlović.
Ministar Lukšić je saopštio da je do sada upućeno više protestnih nota hrvatskom ministarstvu, kompanijama koje su se prijavile na tender i Ujedinjenim Nacijama sa obavještenjem da se dio blokova za istraživanje nafte i gasa nalazi na spornom području, te da bi eventualnim potpisivanjem ugovora sa kompanijama o istraživanju, Hrvatska prekršila međunarodno pravo:
„Ministarstvo vanjskih poslova je uputilo četiri protestne note ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Hrvatske kojima je između ostalog predočeno da je objavljivanje tendera u spornom području od strane Hrvatske jednostrani akt i u suprotnosti sa privremenim protokolom. Ministarstvo vanjskih poslova je uputilo dvije note stranim kompanijama koje su se prijavile na tender. Takođe naši ambasadori u pomenutim državama su u više navrata razgovarali sa predstavnicima njiihovih nadležnih ministarstava i informisali ih o činjenicama koje upućuju na jednostranost i nelegitimnost hrvatskog tendera. A samim tim i sa problemima sa kojima bi se te kompanije suočile u slučaju da zaključe ugovor. Naše diplomate su detaljno i direktno informisali i menadžment kompanija o pravnim posljedicama zaključivanja pomenutih poslova. Stalna misija Crne Gore pri Ujedinjenim Nacijama u Njujorku je početkom decembra 2014 dostavila Odjeljenju za prekomorske poslove i pravo mora UN notu u kojoj je iznijet zahtjev, da se svim čalnicama Konvencije o pravu mora proslijedi protest povodom aktivnosti Republike Hrvatske. To jest da bi hrvatska strana zaključivanjem sporazuma sa naftnim kompanijama na osnovu raspisanog tendera prekršila Međunarodno pravo i protokol o privremenom režimu iz 2002 godine te pravila Konvencije o pravu mora UN.“
