Čija je Sutorina? Ovo pitanje sve više prijeti da poremeti odnose BiH i Crne Gore, tačnije njihovog teritorijalnog razgraničenja. I dok Vijeće ministara BiH prihvatanjem Prijedloga ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore susjedima prepušta izlaz na more koji je prema svim raspoloživim dokumentima bosanski, pravni eksperti i geografi traže od Predsjedništva BiH da ne prihvati sporazum, te da uputi sve na međunarodnu arbitražu.
Nakon što je džentlmenski, a na vlastitu štetu Vijeće ministara BiH Prijedlogom ugovora o državnoj granici sa Crnom Gorom Sutorinu, svoj drugi izlaz na more prepustilo susjedima, poruka koju su poslali takvim činom za eksperte je šokantna. Mada se u Vijeću ministara brane spremnošću da sporazumno urede preostala otvorena pitanja sa Crnom Gorom, argumenti druge strane su da je BiH pokradena, a sporazum ravan veleizdaji.
Više od 80 kvadratnih kilometara teritorije od čega između pet i sedam kilometara morske obale isključiva je teritorija BiH koja je priznata i u validnim istorijskim dokumentima. Za profesora Seada Kurtćehajića sa Fakulteta političkih nauka iz Sarajeva, pitanje Sutorine je test državnosti za bh političare, a spas vide na Međunarodnom sudu pravde. Jer, kako tvrdi Kurtćehajić, “ Crna Gora ne može nikako dokazati vlasništvo, jer ćemo mi dati sudu Ustav FNRJ koji je donesen 31. januara 46. godine.”
U tom Ustavu, kaže on, stoji kako može biti promjena granica ali ako to usvoji skupština na nivou države uz saglasnost republika, a “Crna Gora nikada nije provela proceduru za dobijanje Sutorine. Znači, cijelo vrijeme je bila posjednik.”
Do problema je došlo krajem tridesetih godina prošlog vijeka kada je iz Trebinjskog, Sutorina prešla u Bokokotorki srez, a onda je sve išlo po automatizmu.
Nekada bila hercegovačka
Porodica Špirto je nekada živjela u Trebinjskom srezu čije su dokumente posjedovali. Sada žive u dvije države, Zdravko u Sutorini u Crnoj Gori, a Andrija u Trebinju u BiH.
„Jeste, mi smo bili nekad jedini. Ovi sad Špirte što su u Trebinju, oni su ovdje, od nas. Gore je otiš'o jedan potomak i gore se širio, kako su meni pričali stari.“ – priča Zdravko, koji je svjestan da o tome odlučuju političari, mada vjeruje da „bi to sve trebalo vratiti kako je i prije bilo.“
Andrija je od onih Špirta što su korijene pustili u Trebinju i pamti da je Sutorina „nekada bila hercegovačka, Herceg Novi. Tačno bih i ja to volio, i da bude malo izlazak na more.“- ne krije Andrija.
Iako su nakon Drugog svjetskog rata vlasti BiH pokušavale da vrate ovaj teritorij u svoj okvir to nisu uspjeli. Ove sadašnje, po svemu sudeći, odustaju.
Sada već bivši član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović uvjeren je kako nema ništa sporno u sporazumu po kojem zemlja zauvijek gubi ovaj dio je je “taj posao je potpuno završen”. Uvjeren je da će Predsjedništvo, prihvatiti ono što je ponudilo Vijeće ministara.
A Crnoj Gori nedostaje samo još par koraka da ostvari mnogo, tvrdi Kurtčehajić. “Crnogorcima nedostaje pravni papir.”, kaže on i dodaje kako će ga dobiti ako se usvoji prijedlog granica. Tako će “Crna Gora prvi put u istoriji imati Sutorinu, i tada će moći da je gradi po svojim željama. Da vam ne govorim da sam nedavno dobio poruku u kojoj stoji da će, ako Crna Gora dobije Sutorinu, to biti novi Sveti Stefan.” – tvrdi Kurtćehajić.
Ne gubi BiH samo dio zemlje, već i značajan ekonomski i turistički potencijal, bar tako tvrdi Anton Jekauc direktor Instituta za strateška ekonomska istraživanja u Sarajevu navodeći da “ broj sunčanih dana, snaga vjetra, to su sve elementi održive energetike koja od Sutorine pravi jednu neviđenu destinaciju, mogućnost za izgradnju hotela. To je sve apsolutno jedan prostor za turizam velikih gabarita.” Također, kaže i da, zbog dubine na tom pojasu, mogu uplovljavati i kruzeri, što je još jedna prednost.
Ujedinila javnost i struku u BiH
Sporovi oko teritorije u BiH rijetko nalaze zajednički jezik. Ipak, Sutorina je uspjela ujediniti trebinjske političare, vladiku Grigorija, te sarajevske geografe i istoričare.
Luka Petrović iz trebinjskog SNSD predlaže da se Trebinju podnese rezolucija “koja bi doprinijela preispitivanju cjelokupnih odnosa, od Berlinskog kongresa pa na ovamo i da se stvarno vidi da li postoji mogućnost. Znači, ne treba se unaprijed odricati.”
Protestom ispred zgrade Vijeća ministara BiH svoje nezadovoljstvo iskazali su i predstavnici AntiDayton grupe za koje je ovaj dio neotuđivo vlasništvo BiH. Ako Parlament potvrdi sporazum, kaže jedan od demonstranata Sutorina će zauvijek biti pravno izgubljena. ” Trenutno je ne posjedujemo, ali imamo legalno pravo na nju. Ako se to desi gubimo i legalno pravo.”
Eksperti će, kažu, tražiti od Predsjedništva BiH da ne potpiše sporazum o granici, a ukoliko se to desi apeluju na državne poslanike. Ako ništa, ono da im bar daju priliku da pred međunarodnim pravosuđem, bez sumnje, potvrde da je BiH u pravu.