Predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovini već mjesecima muku muče sa pitanjem Sutorine. Ovaj pogranični pojas između BiH i Crne Gore, bio je predmet rasprave i u državnom parlamentu, više puta.
No, parlamentarci još uvijek nemaju jasnu viziju o tome - da li je Sutorina bosanskohercegovačka ili crnogorksa teritorija. To je pokazala i rasprava u srijedu.
Denis Bećirović, SDP-ov poslanik, svo vrijeme u bh. parlamentu traži usvajanje Rezolucije kojom ta zakonodavna institucija treba ocijeniti neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim Prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
„Pitanje Sutorine nije ni zaboravljena, ni izmišljenja priča. Pitanje Sutorine je bilo samo iza paravana. Sedamdeset godina traju zahtjevi Bosne i Hercegovine da se to pitanje raspravi“, poručuje Bećirović.
No, da postoji razmimoilaženje u mišljenjima oko pitanja Sutorine i u bh parlamentu, pokazuju i današnje izjave. I dok se jedni zalažu da se o tome trebaju izjasniti pravni eksperti, drugi zagovaraju da o tome odlučuje parlament.
„Ja sam za da se svaki kvadratni centimetar teritorije koje je vlasništvo ove države njoj vrati, ali nisam za to da se uvlačimo u neku pravnu bitku koja je pravno nesigurna i zbog koje nećemo u konačnici znati gdje nas vodi- udaljenju ili približenju Evropskoj uniji“, kazao je poslanik Zaim Backović.
„Mi smo, prilikom javne rasprave, mogli čuti i pravne stručnjake, geografe, ekonomiste i istoričare, ali je ovo, povrh svega, i političko pitanje. Zbog toga gospodinu koji je ponudio da pocijepa svoju doktorsku diplomu poručujem da ovo nije stvar samo akademske zajednice, već je ovo stvar i svih građana i države Bosne i Hercegovine. Stoga mu predlažem, ukoliko olako i jednostavno prepuste Sutorini sujsednoj državi, da pocijepa svoje uvjerenje o državljanstvu“, rekao je poslanik Šemsudin Mehmedović.
I dok u bh. parlamentu postoje različita mišlljenja o tome kome pripada Sutorina, pojedini bh intelektualci dvojbe nemaju. Za njih je to pogranično područje, bosanskohercegovačko. Najglasniji u zagovaranju te ideje je profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka Suad Kurtćehajić.
„Crna Gora je nama napravila tu situaciju, jer Bosna i Hercegovina joj nikada nije svojim predstavničkim tijelom odobrila promjenu granica. Bila je jedna teorija ljudi koji nisu doktori prava, pa su rekli da smo mi Ustavom iz 1974.godine prihvatili da je Sutorina u Crnoj Gori. To je van svake pravne logike. Svaki ustav Jugoslavije je ovo pravilo potvrđivao, a to je da nema promjene granica republike bez njene saglasnosti“, poručuje Kurtćehajić.
Profesor ustavnog prava Omer Ibrahimagić zaključuje:
„Umjesto da se lijepo pogledaju Crnogorci kao simboli čojstva i da priznaju krađu teritorije Bosne i Hercegovine, odnosno primorsku općinu Sutorinu i Kruševicu, te da je vrate, s obzirom da je Bosna i Hercegovina ušla sa tom teritorijom u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, oni se isprsili i plaćaju lobiste po Americi da prave pritisak po Bosnu i Hercegovinu i ne postavlja pitanje granice“, kaže Ibrahimagić.
Stavovi intelektualne zajednice očito da su imali odjeka kod bh političara.
Zbog toga nikoga nije iznenadio zaključak Parlamenta BiH, donesen u srijedu, kojim je podržan prijedlog Ustavnopravne komisije ovog doma da joj bude odobren rok od 30 dana za dodatne konsultacije sa stručnjacima iz oblasti ustavnog i međunarodnog javnog prava o statusu Sutorine.
