Prijepori oko granice Bosne i Hercegovine i Crne Gore su samo prividna dramatizacija u svrhu dnevno-političkih interesa onih, koji se danas zalažu za međunarodnu arbitražu, a bili su u prilici da davno riješe ovo pitanje, tvrdi gradonačelnik Trebinja, Slavko Vučurević. On kaže da se problematizovanjem Sutorine pokušavaju politički profitirati i u Republici Srpskoj, u kojoj Vlada više nema apsolutnu moć.
RSE: Sutorina je ove sedmice bila glavna politička tema na relaciji Crna Gora - Bosna i Hercegovina. Činilo se da je riječ o dogovoru koji samo još treba potpisati, kada je riječ o granicama, ali je ipak došlo do prijepora. Kako ocijenjujete novonastalu situaciju i zahtjeve da se problematizuje već postignuti dogovor?
Vučurević: To je stvar dnevne politike i onoga što je prisutno već duže vremena u Bosni i Hercegovini - neozbiljnost političkih aktera da nešto, što dovedu do kraja, na kraju ispadne vrlo proizvoljno, da prave neozbiljnom priču koja je vrlo ozbiljna. Time stvaraju određeni privid dramatizacije, koja nema nikakve osnovane veze. Mislim da je to jedna dnevno-politička priča, koja, s vremena na vrijeme, nekome zatreba.
Što se mene tiče, problem Sutorine i granice sa Crnom Gorom ne postoji. To sam rekao kao gradonačelnik Trebinja. Sutorinu smatram dijelom opštine Herceg Novi. Od svega što se u toj priči priča, meni je najviše stalo do dobrih odnosa sa Crnom Gorom, pogotovo sa opštinom Herceg Novi, sa kojom imamo izvanredne odnose, kao i sa opštinom Nikšić. Ako je to pitanje trebalo da se rješava, moglo se rješavati godinama i decenijama još u vrijeme i u okviru bivše Jugoslavije. Mislim da je to danas iznimno i da to služi u dnevno-političke svrhe onih političara koji su nedorasli, i vremenu i situaciji, koja se danas dešava na području Bosne i Hercegovine, pa i šire.
RSE: Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, je izjavio da se zalaže za međunarodnu arbitražu oko Sutorine. Pominjali su se neki čelnici SPC-a u vezi prijepora. Što se zapravo krije iza zahtijeva da se problematizuje granično pitanje? Za Crnu Goru bi to moglo značiti otežavajuću okolnost, koja se može odraziti na evropske i NATO integracije. Ko bi time dobio?
Vučurević: Da budemo realni. Milorad Dodik jeste osam godina predsjednik RS i predsjednik Vlade RS i jedan je od političkih lidera u Bosni i Hercegovini. U vremenu, kada su se stvarali dogovori oko granica, Dodik je participirao u toj priči. Radmanović je bio član Predsjedništva ispred RS. Njegov partijski drug i kolega u Savjetu ministara BiH je participirao apsolutnim kapacitetom i nije pokretao to pitanje.
Mislim da se u ovome krije i Dodikova sujeta, nakom gubitka političke moći na posljednjim izborima. Dodik nema uticaja na državni nivo vlasti u BiH. Ostao je poljuljan njegov kapacitet u RS i nad Vladom više nema apsolutnu moć. Na neki način, on, sa nekim svojim prijateljima iz bošnjačkog korpusa, proizvodi priču kako je moćan da to riješi. Znači, naručuje priču na bošnjačkoj strani da potegnu priču o Sutorini, a on će se pojaviti kao neko ko je politički moćan, u cilju spašavanja ličnog političkog rejtinga, i neko ko to može riješiti. Zakazuje sjednicu Narodne skupštine RS, gdje on ima većinu i gdje može izglasati da tu nema nikakvih problema.
Ako je bio ozbiljan, i ako ima političku i pravnu moć, koja mu omogućuje da danas može da se pozove na političku arbitražu, onda se postavlja pitanje - šta je čekao osam godina? Da li je neodgovoran ili je potpuno neuk? Mislim da je i jedno i drugo. Mislim da u tom pravcu treba posmatrati čitavu tu priču.
Sa druge strane, mislim da ima potrebu da se dodvori crnogorskom rukovodstvu, obzirom na poljuljani rejting koji više nije adekvatan i prisan posljednih godina, kao što je bio nekada. To sve je neko tumaranje i spašavanje onog što je već izblijedilo u političkoj snazi Milorada Dodika.
RSE: Kakava je ekonomska i privredna komunikacija Trebinja sa drugim pograničnim opštinama u Crnoj Gori? Gdje vidite zajednički interes i moguća poboljšanja?
Vučurević: Imamo izvanredne odnose sa Nikšićem i sa svim opštinama u Crnoj Gori. Dana 26. januara Trebinje će dodijeliti Povelju grada Trebinja Univerzitetskom i kliničkom centru u Crnoj Gori, gdje se liječe građani Trebinja i Hercegovine, za sve ono što su medicinsko i tehničko osoblje učinili za građane Trebinja i istočne Hercegovine u liječenju i spašavanju života, čitavih niz decenija i godina. To je to što odlikuje naše odnose, jedan potpuno blizak odnos u svim oblastima života i rada.
To je za nas najbitnije. Mi želimo da njegujemo i čuvamo te odnose, a sve ostalo za nas predstavlja jedno politikanstvo klasičnih, neobuzdanih i neozbiljnih političara, koji svoje lične frustracije žele da nameću ili da daju do znanja da su još uvijek živi, preko otvaranja određenih pitanja koja apsolutno nisu potrebna, ni Trebinju, ni RS, ni BiH jer su neutemeljena.
