Crna Gora je ranjiva na dezinformacione kampanje koje dolaze iz inostranstva, regiona, ali i iz same države, a čiji je cilj podrivanje demokratskih procesa i uticaj na izbore, ocijenjeno je u srijedu u Podgorici na diskusiji "Ima li fer izbora u eri dezinformacija".
Vanredni parlamentarni izbori u Crnoj Gori raspisani su za 11. jun.
U susret tim izborima, Centar za demokratsku tranziciju je predložio potpisivanje Kodeksa za fer izbore, kojim bi se političke partije učesnice izbora obavezali na suzbijanje dezinformacija i stranog uticaja.
Dezinformacije se mogu kreirati putem medija i društvenih mreža, ocijenio je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Tonino Picula.
On je istakao da takve informacije mogu kreirati i političari i strani akteri koji žele da utiču na ishod izbora.
"Strani akteri, prije svega Rusija, učestvuju u tom uplitanju koristeći propagandu za podrivanje demokratije podržavajući političku opciju koju favorizuju iz svojih razloga", smatra Picula.
Konstatovao je da to potkopava integritet izbora i povjerenje javnosti u politički sistem.
Opasnost od dezinformacija je vrlo visoka i realna, naglasila je američka ambasadorka u Podgorici, Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke).
Prema njenom mišljenju, riječ o oružju koje može koristiti bilo ko sa ciljem da oslabi društveno tkivo, demokratiju, institucije do nivoa nefunkcionalnosti.
"Vidjeli smo kako se dezinformacije plasiraju na jednom ogromnom nivou, kada služe da opravdaju agresiju Rusije na Ukrajinu", navela je Rajnke.
Šefica delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa (Cristina) je ocijenila da je borba protiv dezinformacija svakog dana sve teža zbog evolucije tehnologije te napretka vještačke inteligencije za plasiranje lažnih vijesti.
Da je dio medija u Crnoj Gori pristrasan i da rade za određene političke interese, smatra predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković, dodajući da to utiče i na plasiranje dezinformacija.
"Dezinformacije se plasiraju putem društvenih mreža. Izvor su takođe i portali nekih tradicionalnih medija, ali i portali desnog spektra koji nisu ni registrovani ni evidentirani u Crnoj Gori. Oni skoro svakodnevno šire poluistine", naveo je Kračković.
Konstatujući da se nije lako suprotstaviti kampanjama lažnih vijesti, Kračković je kao treći izvor dezinformacija označio zemlje regiona:
"Mahom iz Srbije. Tu možemo prepoznati srpske tabloide ili televizije koje su bile ranije i zabranjivane u Crnoj Gori zbog širenja mržnje."
Direktorka Agencije za elektronske medije Sunčica Bakić istakla je tri izvora dezinformacija, među kojima su domaći i spoljni.
Najopasniji su, kako je istakla, oni treći, koji koriste mehanizme koji igraju na podjele u Crnoj Gori.
"Oni koriste našu slabost kao podijeljenog društva u odnosu na pitanja vjere, nacije i drugo. Za tu vrstu dezinformacija, akteri mogu biti iz Crne Gore i spolja", navela je Bakić.
Komentarišući pojavu lažnih vijesti tokom dosadašnjih izbornih procesa u Crnoj Gori, glavni urednik platforme Raskrinkavanje Darvin Murić je rekao da politički akteri smatraju da dezinformacije predstavljaju besplatan način za uticaj na birače.
On je poručio i da je posljednje predsjedničke izbore u Crnoj Gori, održane u martu i aprilu, obilježila praksa objavljivanja na desetine lažnih istraživanja javnog mnijenja.
