Dostupni linkovi

Naloženo uklanjanje crnogorske spomen-ploče hrvatskim žrtvama u logoru Morinj


Nakon što su šefovi diplomatija Crne Gore i Hrvatske Ranko Krivokapić i Gordan Grlić Radman otkrili spomen-ploču hrvatskim zatočenicima u logoru Morinj 10. oktobra 2022., inspekcija je naložila njeno uklanjanje.
Nakon što su šefovi diplomatija Crne Gore i Hrvatske Ranko Krivokapić i Gordan Grlić Radman otkrili spomen-ploču hrvatskim zatočenicima u logoru Morinj 10. oktobra 2022., inspekcija je naložila njeno uklanjanje.

Spomen-ploča na bivšem logoru Morinj u Kotoru, koja je posvećena hrvatskim civilima i braniocima koji su tu bili zatočeni tokom opsade Dubrovnika 1991. godine, mogla bi da bude uklonjena po nalogu Uprave za inspekcijske poslove.

Ta Uprava je naložila Opštini Kotor da u roku od tri dana ukloni spomen-ploču na objektu nekadašnjeg logora Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Morinju, pod obrazloženjem da nisu ispunjeni zakonski uslovi za postavljanje spomen-ploče.

Spomen-ploču u logoru Morinj otkrili su 10. oktobra ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić i ministar odbrane Raško Konjević u prisustvu hrvatskog šefa diplomatije Gordana Grlića Radmana i ministra hrvatskih branitelja Toma Medveda.

Logor Morinj je bila nekadašnja kasarna JNA koja je pretvorena u sabirni centar zarobljenika uglavnom Hrvata sa područja Dubrovnika tokom 1991. i 1992. gdje su isljeđivani i zlostavljani.

U rješenju o uklanjanju spomen-ploče, Uprava za inspekcijske poslove je konstatovala da "nema dokumentacije koja dokazuje da se predmetna ploča nalazi u Programu spomen-obilježja koji usvaja Skupština Opštine Kotor, niti da postoji saglasnost Vlade Crne Gore jer se radi o događaju za koji nije proteklo propisanih 50 godina od momenta nastanka", objavile su podgoričke "Vijesti".

Odmah po otkrivanju spomen-ploče u Morinju, dio političke javnosti je osporio taj čin tvrdeći da je prekršen Zakon o spomen-obilježjima.

Nevladine organizacije Centar za žensko i mirovno obrazovanje Anima, Akcija za ljudska prava i Centar za građansko su 13. oktobra zatražili od ministarstava odbrane i vanjskih poslova da obavijeste javnost o pravnom osnovu za postavljanje spomen-obilježja u Morinju.

"Cijenimo značajnim postavljanje spomen-obilježja na mjesta na kojima su počinjeni zločini. Tim prije nam je važno da takvi akti budu u skladu sa crnogorskim pravnim okvirom", navele su tri nevladine organizacije.

Viši sud u Podgorici je 2013. godine utvrdio odgovornost četiri osobe za ratne zločine nad zatvorenicima u Morinju, a 2014. je Apelacioni sud Crne Gore potvrdio i učinio pravosnažnom.

Presudom je utvrđeno da su u Sabirnom centru Morinj zatvorenici bili izloženi fizičkom zlostavljanju, konstatujući da je vladala atmosfera terora i straha za goli život kome su oštećeni bili neprestano izloženi.

XS
SM
MD
LG