Venecijanska komisija (VK) je u novom, drugom po redu, mišljenju o izmjenama tužilačkih zakona u Crnoj Gori ocijenila da je neophodno osigurati da Tužilački savjet ne bude politizovan, a da bi novi vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca trebalo da bude izabran iz reda državnih tužilaca, a ne van tužilaštva.
Izmijenjeni nacrt tužilačkih zakona je drugi po redu pokušaj nove vlasti predvođene Demokratskim frontom (DF), Demokratama i građanskim pokretom URA da izmijene zakone donesene u vrijeme prethodne vlasti predvođene Demokratskom partijom socijalista (DPS), koja je smijenjena na izborima 30. avgusta 2020. godine.
Prvi pokušaj je propao nakon što je Komisija 22. marta objavila negativno mišljenje o predloženim izmjenama.
Tome je prethodila i rezervisanost Evropske unije (EU) prema namjeri da se do kadrovskih promjena u tužilaštvu dođe ukidanjem aktuelnog Zakona o državnom tužilaštvu koji je usklađen sa evropskim standardima.
Nekoliko ključnih preporuka sadržanih u mišljenju iz marta usvojeno je u potpunosti, dok su neke djelimično, navodi se u mišljenju Venecijanske komisije objavljenom 10. maja povodom korigovanog Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu.
Kada je riječ o načinu izbora članova Tužilačkog savjeta iz redova uglednih pravnika, Komisija je ponovila da treba osigurati da nema politizacije Tužilačkog savjeta, uz ocjenu da izbor prostom većinom u Skupštini nije pogodan za osiguranje političke neutralnosti ili pluralizma.
Iz tog savjetodavnog tijela Savjeta Evrope smatraju da prestanak mandata svih sadašnjih članova Tužilačkog savjeta ne bio bio opravdan.
"To bi predstavljalo ozbiljno kršenje njegove nezavisnosti“, ocijenila je Komisja.
Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović rekao je da raduje što Venecijanska komisija konstatuje značajan napredak u odnosu na prethodne predloge zakona koji su razmatrani u martu.
“Raduje nas i što je Venecijanska komisija prepoznala našu želju da konstruktivnim pristupom prilikom izrade izmjena Zakona uključimo što više društvenih činilaca koji su mogli dati svoj doprinos, u cilju poboljšanja finalnog teksta izmjena Zakona”, napisao je Abazović na Twitteru.
Demokratski front kao najači savez vladajuće većine koji je ranije saopštio da nije neophodno da tužilački zakoni budu u potpunosti usklađeni sa Komisijom, nije reagovao na najnovije poruke.
Iz najveće opozicione partije Demokratske partije socijalista (DPS) su ocijenilli da je VK suštinski dala negativno mišljenje na, kako su kazali, pokušaj “političkog podešavanja tužilaštva”.
"Ponovno negativno mišljenje VK potvrđuje da se radi o antiustavnom i antizakonskom rješenju", rekao je šef Kluba poslanika DPS Danijel Živković na konferenciji za medije.
On je kazao i da nova vlast svojim predlozima izmjena tužilaških zakona želi da politički instrumetalizuje tužilaštvo preko kojeg bi se vršio revanšizam, te pozvao pozvao paramentarnu većinu da povuku iz procedure Predlog izmjena i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu.
Iz Vlade su naveli da je izmjena zakona neophodna jer smatraju da sa postojećim tužiocima nije moguća borba protiv kriminala i korupcije.
Oni žele da smijene i specijalnog tužioca Milivoja Katnića, koji je bio glavni tužilac u slučaju poznatom kao "državni udar", a u kojem su među nepravosnažno osuđenima na petogodišnje zatvorske kazne bili čelnici sada vladajućeg DF-a, Andrija Mandić i Milan Knežević.
Apelacioni sud je tu presudu ukinuo nakon smjene vlasti, a novo suđenje je zakazano za 31. maj.
Ranije preloženim izmjenama zakona bi tužiocima u Specijalnom tužilaštvu, pa i Katniću, automatski prestao mandat. Nakon ocjene VK da se ne može mijenjati zakon da bi se smijenio specijalni tužilac, vladajuća koalicija je odlučila da promjeni Zakon o tužilaštvu.
U novom predlogu Vlade je promijenjena struktura Tužilačkog savjeta koji bi trebalo da ima 11 članova, po pet iz redova tužilačke organizacije i uglednih pravnika koje bi birala Skupština, i jedan predstavnik Ministarstva pravde.
Tužioci su ocijenili da predloženi tekst zakona stvaraju prostor za politizaciju tužilačke organizacije.
Vrhovno državno tužilaštvo, Tužilački savjet i Udruženje državnih tužilaca su 21. aprila ocijenili da bi prihvatanje predloženih zakonskih rješenja, državno tužilaštvo "izgubilo ustavni položaj samostalnog organa, a izbor državnih tužilaca bio bi pod direktnim uticajem vladajuće većine".
Poslanici crnogorskog parlamenta trebalo bi da 11. maja raspravljaju o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu, koje je predložila parlamentarna većina.
