I novi prijedlog tzv. tužilačkih zakona u Crnoj Gori biće upućen na ocjenu Venecijanskoj komisiji prije usvajanja u Parlamentu, saopšteno je iz opozicionih partija nakon susreta sa potpredsjednikom crnogorske Vlade Dritanom Abazovićem u sklopu javne rasprave o prijedlogu izmjena Zakona o tužilaštvu.
Prvi pokušaj izmjene ovih zakona iz februara 2021. je propao nakon negativnog stava Evropske unije i Venecijanske komisije (savjetodavno tijelo Savjeta Evrope) o predloženim zakonskim izmjenama.
U međuvremenu je Parlamentarna skupština Savjeta Evrope (PSSE) u rezoluciji o Crnoj Gori usvojenoj 21. aprila, pozvala vlasti da u potpunosti poštuju preporuke Venecijanske komisije o izmjenama tužilačkih zakona.
Izvještaj PSSE je opomena i upozorenje aktuelnoj vlasti, ocijenjeno je 22. aprila iz najveće opozicione Demokratske partije socijalista (DPS).
Izmijenjeni nacrt tužilačkih zakona je drugi po redu pokušaj nove vlasti predvođene Demokratskim frontom (DF), Demokratama i građanskim pokretom URA da promijene zakone iz vremena prethodne vlasti DPS-a, koja je smijenjena na izborima avgusta 2020. godine.
Kao cilj izmjena zakona, nova parlamentarna većina navodi smjene u tužilaštvu jer smatraju da sa postojećim tužiocima borba protiv kriminala i korupcije nije moguća.
Nova vlast želi da smijeni i specijalnog tužioca Milivoja Katnića, koji je bio glavni tužilac u slučaju poznatom kao "državni udar", u kojem su među nepravosnažno osuđenima, na petogodišnje zatvorske kazne, bili čelnici sada vladajućeg DF-a, Andrija Mandić i Milan Knežević. Tu presudu je nakon smjene vlasti Apelacioni sud ukinuo, pa slijedi novo suđenje 31. maja.
Prvobitno predloženim izmjenama zakona tužiocima u Specijalnom tužilaštvu, pa i Katniću, automatski bi prestao mandat. Pošto je Venecijanska komisija ocijenila da se ne može mijenjati zakon da bi se smijenio specijalni tužilac, vladajuća koalicija je odlučila da promjeni Zakon o tužilaštvu.
U aktuelnom prijedlogu Vlade, koji će biti poslat Venecijanskoj komisiji na mišljenje, promijenjena je struktura Tužilačkog savjeta koji bi trebalo da ima 11 članova. Pet bi bili iz reda tužilačke organizacije, pet iz redova "uglednih pravnika" koje bi birala Skupština i jedan predstavnik Vlade, odnosno Ministarstva pravde.
Da predloženi tekst zakona stvaraju prostor za politizaciju tužilačke organizacije, smatraju i tužioci.
U reagovanju Vrhovnog državnog tužilaštva, Tužilačkog savjeta i Udruženja državnih tužilaca je ocijenjeno da bi u slučaju da se prihvate predložena zakonska rješenja, Državno tužilaštvo "izgubilo ustavni položaj samostalnog organa, a izbor državnih tužilaca bio bi pod direktnim uticajem vladajuće većine", ocjenjeno je u njihovom reagovanju od 21. aprila.
