Hrvatska komemorira Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, na 29. obljetnicu sloma hrvatske obrane grada u ratu u Hrvatskoj 18. studenog 1991.
Iako su epidemiolozi preporučili okupljanje do 500 ljudi, na ulicama Vukovara i u Koloni sjećanja od gradske bolnice do Memorijalnog groblja na Ovčari bilo ih je oko deset tisuća.
Većina se pridržavala epidemioloških mjera, a redari su dijelili maske onima koji ih ne nose.
U Koloni sjećanja bili su i premijer Andrej Plenković i potpredsjednik Vlade iz Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Boris Milošević.
Plenković o pomirbi i suživotu
„Hrvatska je pobijedila u Domovinskom ratu, demokratski se konsolidirala i usidrila u NATO-u i Europskoj uniji, i ima snage za iskorake koji su važni za suživot, pomirbu i pruženu ruku prema srpskoj i drugim manjinama“, kazao je Plenković na pitanje da komentira Miloševićevo sudjelovanje na komemoraciji.
„I zato je dobro i po nama normalno i prirodno da je potpredsjednik Vlade iz redova SDSS-a sa nama danas u Vukovaru, kao što je bio i u Kninu. To su poruke okrenute budućnosti, razvoju, suradnji i Europi – vrijednostima koje dijelimo, i mislimo da je to dobar put, put na kojem ćemo ustrajati“, kazao je premijer.
Milošević o dijalogu
Milošević je novinarima komentirao kako je više od trećine Vukovaraca srpske nacionalnosti, kao i prije rata, i da je dijalog jedino rješenje.
„Radi budućnosti i radi mladih trebamo naći zajednički put, put pomirenja i dijaloga. Treba uspostaviti pravi dijalog na lokalnoj razini“, kazao je Milošević.
Vučićev izaslanik na komemoraciji
Posebni izaslanik srbijanskog predsjednika za rješavanje pitanja nestalih u ratu Veran Matić u utorak 17. studenog zajedno sa izaslanstvom Srpskog narodnog vijeća bacio je vijenac u Dunav za srpske civilne žrtve prije početka opsade grada i položio vijenac na Ovčari, a danas je položio vijenac na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata u samom Vukovaru.
„Na taj način sam želeo odati počast i pijetet prema žrtvama da iskažemo solidarnost sa njihovim porodicama i da se još jednom zavetujemo da ćemo pronaći sve nestale, kako bi njihove porodice mogle dostojno da ih sahrane“, kazao je Matić novinarima.
Plenković je pozdravio Matićevo sudjelovanje na komemoraciji.
„Te su poruke bitne. One govore također i o suočavanju s prošlošću i činjenici da na taj način i vlasti Srbije šalju posebnu poruku Vukovaru i žrtvi Vukovaraca i hrvatskih branitelja“, komentirao je premijer.
Zasebno je vijenac na Memorijalnom groblju na Ovčari položio hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
Stradanje Vukovara
Nakon gotovo tromjesečne opsade JNA, paravojne grupe iz Srbije i lokalni teritorijalci ušli su 18. studenog 1991. godine u Vukovar. Hrvatsko stanovništvo, njih oko 22.000, je protjerano, a 260 ljudi – ranjenika, civila i zarobljenika odvedeno je iz vukovarske bolnice i likvidirano na dobru Ovčara nedaleko grada.
Vukovar je kroz UN-ov mandat, zajedno sa drugim dijelovima Hrvatskog podunavlja, koji su od 1991. godine bili pod kontrolom pobunjenih hrvatskih Srba, mirno reintegriran u hrvatski ustavno-pravni sustav 15. siječnja 1998. godine temeljem Erdutskog sporazuma potpisanog nešto više od dvije godine ranije.
Posljednjih godina vukovarske lokalne vlasti (lokalni političari iz Hrvatske demokratske zajednice, koji su sada prešli u nezavisne bliske Domovinskom pokretu Miroslava Škore) odbijaju postavljanje dvojezičnih (latinica i ćirilica, hrvatski i srpski) natpisa na institucijama i imena ulica i trgova, na što srpska manjina ima pravo, jer ih je u popisu stanovništva 2011. u Vukovaru bilo više od trećinu.
Komemoracija u Škabrnji
Nekoliko tisuća ljudi sudjelovalo je i u koloni sjećanja u Škabrnji nedaleko Zadra, gdje su također 18. studenog 1991. godine JNA, paravojne grupe iz Srbije i domaći teritorijalci pod zapovjedništvom Ratka Mladića zauzeli selo i ubili 43 osobe, od čega 27 civila, žena i djece.
Predsjednik Srpskog narodnog vijeća i SDSS-a Milorad Pupovac, koji je porijeklom iz tog kraja, odustao je nakon razgovora sa načelnikom Škabrnje i lokalnim katoličkim župnikom od sudjelovanja u koloni sjećanja jer bi, kako je kazao, bilo onih koji se tome protive.
Umjesto toga, zapalio je dvije svijeće u zagrebačkoj pravoslavnoj crkvi Preobraženja Gospodnjeg.
„Jednu svijeću za pobijene u Škabrnji, a drugu svijeću za pobijene u Nadinu, mjestima koja su dio moje zavičajne slike i najtoplijeg osjećaja prema ljudima koje smatram svojima. Ovo je prvi korak, nadam se da će idući korak biti svijeća i iskaz poštovanja u Škabrnji i Nadinu“, kazao je Pupovac.
Facebook Forum