Područje ulcinjske Solane koje spada u red najvrijednijih ekološko-turističkih resursa Crne Gore, već godinama je ugroženo lošom privatizacijom industrije soli koja je preduslov za opstanak biljnih i životinjskih vrsta na tom području, a dodatnu opasnost predstavljaju želje da se to zemljište gradnjom pretvori u turistički kompleks.
Područje ulcinjske Solane je najznačajnije stanište na seobi, zimovanju, gniježđenju i lokallitet za ishranu ptica na cijeloj istočnoj obali Jadrana.
Na Solani je registrovano 240 vrsta ptica, a u proljeće se stotine i hiljade vodenih ptica ovdje zaustavlja radi odmora i prehrane.
U slanim bazenima je registrovano 114.000 biljnih vrsta, 24 vrste ribe, a na nasipima 12 vrsta vodozemaca, 28 vrsta gmizavaca i 33 vrste sisara.
Na prvoj Konferenciji o zaštiti ovog lokaliteta prije godinu dana, dogovoreno je da Vlada proglasi Solanu Emerald staništem najkasnije do juna 2015. godine i da je nominuje za Ramsar područje najkasnije do juna 2015. godine.
Prošao je i krajnji rok za slanje prijave, početak 2016. godine.
Uoči podgoričke Konferencije u četvrtak posvećene ovom pitanju, poslanice Evropskog parlamenta Aneliz Dods i Teri Rajntke uputile su Vladi pismo u kojem ističu važnost ulcinjske Solane kao najznačajnijeg lokaliteta na istočnom dijelu jadranske obale za uzgoj i boravak ptica tokom zime.
Ono što Solanu čini posebno vrijednom je činjenica da ona ne pripada samo Crnoj Gori već je dio svjetske prirodne baštine.
Tome u prilog govori i angažovanje stranih ambasadora najuticajnijih zemalja svijeta i međunarodnih prirodnjačkih organizacija koji insistiraju na međunarodnoj zaštiti ovog područja.
Ambasadorka SAD, Margaret En Uehara, napominje da ulcinjska Solana nije pitanje koje se tiče samo Crne Gore, već i cijele međunarodne zajednice.
"Vlada SAD se energično zalaže za rješavanje ovog pitanja i, kao i evropske kolege, nastoje da obezbijede zaštitu ptica selica", rekla je Uehara.
Njemačka ambasadorka, Gudrun Štajnaker, poziva Vladu Crne Gore da što prije podnese prijavu za status Ramsar, a ambasador EU, Mitja Drobnič je naglasio da je važno da Vlada bude svjesna svoje odgovornosti u cilju zaštite ovog vrijednog dijela evropske prirodne baštine.
Međutim, domaći NVO sektor smatra da Vlada odugovlači sa rješavanjem ovog pitanja.
Aleksandar Perović, iz Centar za zaštitu i proučavanje ptica, je tokom Konferencije, obraćajući se direktno ministru održivog razvoja i turizma, Branimiru Gvozdenoviću, da kašnjenje sa zaštitom područja Solane na nacionalnom i međunarodnom nivou smatra odugovlačenjem i opstrukcijom.
Ministar Branimir Gvozdenović je odbacio optužbe, rekavši da smatra da je to pitanje bolje odložiti za nekoliko mjeseci da bi se našlo kvalitetno i dugoročno rješenje.
Gvozdenović je pritom odbacio i sve tvrdnje o planovima za gradnju na ovom prostoru.
Međutim, nije domaći NVO sektor jedini koji ima rezerve u vezi Vladine volje da zaista zaštiti područje Solane.
Izvršni direktor EuroNatur-a, Gabriel Švaderer, je rekao da sva objašnjenja ostavljaju prostor za veliki broj pitanja, a da je jedno od njih – da li zaista postoji politička volja da se ulcinjska Solana zaštiti.
U kampanju za zaštitu Solane, uključio se i crnogorski princ Nikola Petrović Njegoš koji je tokom Konferencije podsjetio da se, od dinastija Crnojevića i Petrovića, do današnje republike Crne Gore, Crnogorci diče sa jednom pticom, odnosno, orlom koji se nalazi i na državnoj zastavi.
"Naši precu su crpili snagu i inspiraciju iz te divlje prirode. Ne dozvolimo da izgubimo tu moćnu vezu koja nas veže za ovu lijepu zemlju", rekao je princ Nikola Petrović Njegoš.
