U vezi sa slučajem ulcinjske Solane, javnost se godinama zabavljala nastojanjem Eurofonda biznismena, Veselina Barovića, da zemljište Solane koje je kupio kao poljoprivredno proda višestruko skuplje kao građevinsko. Za to vrijeme, novi vlasnik ovog preduzeća je dizao kredite zalažući vrijedno zemljište koje je, tek sad se saznalo, u državnom vlasništvu.
NVO MANS je prije dvadesetak dana objavila nalaze istraživanja u kom se navodi da je ulcinjska Solana nezakonito zaduživana uz prećutnu saglasnost države čija se imovina koristila kao pokriće za kredite koje su vlasnici Solane uzimali kod Prve banke i Crnogorske komercijalne banke.
Biznismen i blizak prijatelj premijera Mila Đukanovića, Veselin Barović, je preuzeo Solanu 2005. kada je većinski paket ovog preduzeća kupio za oko 800 hiljada eura.
Tada je počeo sunovrat ove firme koja je, u međuvremenu, izgubila čak koncesiju za korišćenje morske vode, a nakon toga otišla u stečaj, što je bio rezultat sistematskog uništavanja ovog preduzeća kroz štetne poslovne poteze i zaduživanje kreditima.
"Od 2005. do 2009. godine je izvršeno nekoliko emisija akcija ovog preduzeća nakon kojih je udio Barovićevog Eurofonda povećan na 75 posto akcija. Svaka od tih emisija akcija je opravdavana potrebom da se investira u proces proizvodnje soli, pa je od 2005. do 2009. godine po tom osnovu prihodovano blizu šest miliona eura, a naknadno se pokazalo da novac ne ide u investicije već se nenamjenski troši", kaže se u analizi MANS-a.
Međutim, pažnju šire javnosti na ovaj slučaj je skrenula tek diskusija ministra finansija Radoja Žugića i nezavisnog poslanika Dritana Abazovića koji je postavio pitanje - kako je moguće da se državna imovina ulcinjske Solane založi za kredite Eurofond-a.
"Kako je moguće da katastar odobrava hipoteke ako se zna da je ta imovina državna, odnosno, da nije u vlasništvu privatne kompanije", rekao je Abazović koji je pozvao Tužilaštvo da ispita ovaj slučaj.
"Ako ja nekom čovjeku izdam svoj lokal, a on moju imovinu stavi pod hipoteku za svoje kredite... u ovom slučaju privatna firma stavlja državnu imovinu da bi uzela kredite za sebe, za Katastar koji je u nadležnosti Ministarstva finansija, sve je legalno. Kada bi neko želio da kupi Solanu, on bi morao da pregovara sa bankom premijerovog brata, odnosno, 'prve familije' i mađarskim vlasnicima Crnogorske komercijalne banke", naveo je Dritan Abazović.
Odgovorivši da kredite nije uzimao Eurofond već Solana, ministar finansija Radoje Žugić je najavio da će se obratiti nadležnim institucijama i da će se, ako postoji, eventualna odgovornost utvrditi.
"Tu smo da popravljamo greške, ako ih ima. Spreman sam da, ako postoje sumnje, pokrenemo odgovornost za bilo koga ko je napravio i minimalan prekršaj", rekao je Žugić.
"Ministarstvo finansija je pribavilo izjašnjenje Uprave za nekretnine koja nas je obavijestila da su u listu nepokretnosti upisane hipoteke u kojima je hipotekarni dužnik i korisnik kredita Solana, te da je ista upisana kao nosilac prava korišćenja nepokretnosti, dok Eurofond nije upisan kao nosilac prava, niti kao hipotekarni dužnik i korisnik kredita", riječi su Radoja Žugića.
U međuvremenu se javnosti obratio predsjednik borda direktora Solane Bojša Šotra koji je rekao da je država sa Solanom prodavala i zemljište, a da to samo nije evidentirano u katastru.
Šotra je rekao da je u toku dugogodišnji spor sa državom za koji očekuje da će uskoro biti riješen u njihovu korist.
"Tužba Ustavnom sudu koju je podnio Eurofond odnosi se na prostorni plan koji ne definiše vlasništvo nad zemljlštem već samo namjenu zemljišta, a ukoliko se kao tačne pokažu tvrdnje da je Eurofond kupio Solanu sa zemljštem, onda se radi o ništavnoj privatizaciji jer tako malo novca za 15 miliona kvadrata na takvoj lokaciji je prodaja ispod tržišne cijene koja je po zakonu ništavna. Ministarstvo finansija i Ministarstvo ekonomije bi, u tom slučaju, trebalo da ponište tu privatizaciju", isttiče Dejan Milovac, zamjenik direktora NVO MANS.
Milovac se osvrnuo i na činjenicu da je ulazak novca od kredita u potpunoj suprotnosti sa njenim trenutnim stanjem.
"Pošto je rezultat tih kredita stanje u kom je Solana pred gašenjem, postavlja se pitanje – gdje su silni milioni otišli, jer u unapređenje proizvodnje i osnaživanje kompanije, defintivno, nijesu", zaključuje Milovac.