Područje ulcinjske Solane je neprocjenjivo ekološko stanište međunarodne reputacije koje je godinama ugroženo, isprva nebrigom, a potom i od strane privatnog kapitala. Slučaj „Solana“ ovih dana doživljava kulminaciju, a upozorenja stižu i sa domaćih i međunarodnih adresa.
Ambasadorka Njemačke Gudrun Štajnaker je upozorila Vladu Crne Gore na mogućnost zastoja u dijelu pregovora sa Evropskom unijom ukoliko Vlada ne zaštiti područje oko ulcinjske Solane.
„Na obavezu zaštite ovog područja upozoravaju i Evropska komisija i Evropski parlament“, rekla je Štajnaker.
„Vrlo smo zabrinuti zbog ovih informacija koje vjerovatno ne znače ništa dobro za Solanu. Solana mora da se štiti i ja ozbiljno sumnjam da će se otvoriti poglavlje 27 pristupnih pregovora sa EU ako bi se Solana uništila. Zbog toga mogu samo da apelujem na crnogorsku Vladu da budu svjesni svojih obaveza prema zaštiti Solane zato što je to lokalitet od evropskog značaja. Ne samo zbog ptica, nego opšteg biodiverziteta“, poručila je njemačka ambasadorka.
Nedavno je u centar pažnje domaće javnosti dospjela informacija da je, prema tvrdnjama dijela opozicije i NVO sektora, ulcinjska Solana nezakonito zaduživana uz prećutnu saglasnost države čija se imovina koristila kao pokriće za kredite koje su vlasnici Solane uzimali kod Prve banke i Crnogorske komercijalne banke.
Prema tome, zemljište koje prema katastru nikada nije pripadalo Solani i koje je državno vlasništvo, vlasnici Solane su bankama davali kao zalogu za kredite, pa sada postoji mogućnost da, ukoliko država ne učini ništa da to spriječi, zemljište oko Solane koje je turistički i ekološki dragulj pripadne Crnogorskoj komercijalnoj banci i Prvoj banci koju kontroliše porodica premijera Mila Đukanovića.
Nezavisni opozicioni poslanik Dritan Abazović je upravo ukazao na činjenicu da će vjerovatno u srijedu Savjet za privatizaciju donijeti odluku koja će vjerovatno biti sudbonosna za zemljište oko Solane.
„Ovo je konflikt interesa 'meteorskih' razmjera. Čovjek odlučuje da sam sebi, odnosno, svojoj porodici, porodičnoj banci prepiše državnu imovinu koja po uvidu u katastar nikada nije pripadala Solani, već joj je samo ustupljena na korišćenje. Napominjem da se radi o 15 miliona i 200.000 kvadratnih metara. Kada se to podijeli sa 630.000 eura ispada da jedan kvadratni metar na pjeni od mora košta svega četiri centa“, kaže Abazović.
Biznismen i blizak prijatelj premijera Mila Đukanovića, Veselin Barović, je preuzeo Solanu 2005. kada je većinski paket ovog preduzeća kupio za oko 800.000 eura. Tada je počeo sunovrat ove firme koja je u međuvremenu izgubila čak i koncesiju za korišćenje morske vode, a nakon toga otišla u stečaj, što je bio rezultat sistematskog uništavanja ovog preduzeća kroz štetne poslovne poteze i zaduživanje kreditima.
Za to vrijeme, Barović je pokušao da Solanu sa zemljštem proda za čak 250 miliona eura računajući na investitore koji bi željeli da grade na ovom zemljištu koje se smatra nacionalnim blagom ali i lokalitetom od velikog međunarodnog značaja.
Nezavisni poslanik Dritan Abazović smatra da ovaj slučaj u potpunosti treba da preispitaju istražni organi.
„Pozivamo državnog tužioca da utvrdi kako je moguće da firma Fleš Veselina Barovića, Bojše Šotre i jednog tajkuna iz BiH, mislim da se zove Zijad Behlić i koja nema nikakvu vezu sa Solanom, mogla da podigne četiri miliona eura. Plus, treba da utvrdi kako je trošen novac, s obzirom na činjenicu da je Solana kada je privatizovana dugovala 250.000 eura, a sada osam miliona eura, a sve od imovine je uništeno i pokradeno“, zaključuje Abazović.
