Crna Gora će na Venecijanskom bijenalu arhitekture učestvovati sa projektom “Solana Ulcinj”.
Dok iz države kažu da im je stalo da promovišu to neprocjenjivo ekološko stanište međunarodne reputacije, NVO iz Ulcinja poručuju da je odluka Vlade da se na čuvenoj kulturnoj smotri Crna Gora predstavi upravo projektom o Solani licemjerna, nakon što je njenim ćutanjem i nečinjenjem to područje gotovo uništeno i predato u ruke domaćim tajkunima.
Dijana Vučinić, komesarka crnogorskog paviljona na Venecijanskom bijenalu kaže u razgovoru za RSE da je projekat ulcinjske Solane odabran zbog značaja tog područja i lokalno, regionalno i globalno.
„Kao takva Solana je prilično značajna i ako treba, kao što treba da bude jedno zaštićeno područje i na crnogorskom i na međunarodnom nivou, moramo razmišljati o tome na koji način će to biti održivo i zaštićeno područje i kako možemo sada nekim možda akademskim pristupom, eksperimentanim pristupom dati doprinos u pronalaženju tih sistema održivosti", rekla je Vučinić.
Predstavljanje na bijenalu u Veneciji je osim međunarodne promocije Solane zapravo i poziv svima u Crnoj Gori koji imaju ideje i prijedloge da se uključe u pronalaženje najboljeg mogućeg rješenja za Solanu, ističe ona:
„Zaista je važno da kompletna stručna javnost učestvuje i tu mislim i na ljude koji se bave ekologijom, zaštitom životne sredine, zaštitom ptica a takođe i na stručnjake iz urbanizma, planiranja, arhitekture. Zapravo, svako i na lokalnom i na nacionalnom niovu ko se na neki način osjeća pozvanim jako je važno da učestvuje. Jako je važno da učestvuju građani, ponavljam kako na lokalnom tako i na širem niovu", podvlači komesarka crnogorskog paviljona.
I u Vladi čini se da su sve svjesniji značaja Solane i pažnje koju dobija pitanje njene zaštite u domaćim i pogotovo međunarodnim krugovima pa su spremni za rješenja kojim bi se obezbijedila održivost i valorizacija tog područja.
„Smatramo da je to izuzetno važna tema koja zaokuplja našu široku pažnju. To je poseban biotok evropskog, odnosno globalnog značaja i jedinstveni biodiverzitet flore i faune“, kazao je nedavno Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović.
Za predstavnika NVO Mogul iz Ulcinja Džemala Perovića promocija Solane na Bijenalu u Veneciji je šansa da se međunarodna javnost još više uključi u spasavanje tog ekološkog dragulja.
Perović, sa druge strane ovako za RSE komentariše potez Vlade da Crnu Goru u Veneciji predstavi projektom o Solani:
„Mislim da je to od strane te iste države licemjerno da se prema vani predstavi na taj način a mi ovdje dobro znamo koliko traje golgota Solane i što se tiče načina privatizacije kao i menadžmenta koji je onako ciljano djelovao da se uništi Solana da bi se uzelo zemljište. Takođe, znamo kako je kada je istekla javna rasprava obrađivač na volšeban način umjesto spomenika prirode dozvolio da se to ustupi kao građevinsko zemljište", kaže Perović.
Ambasadorka Njemačke Gudrun Štajnaker je krajem prošle godine u crnogorskom parlamentu upozorila Vladu Crne Gore na mogućnost zastoja u dijelu pregovora sa Evropskom unijom ukoliko Vlada ne zaštiti područje oko ulcinjske Solane.
„Vrlo smo zabrinuti zbog ovih informacija koje vjerovatno ne znače ništa dobro za Solanu. Solana mora da se štiti i ja ozbiljno sumnjam da će se otvoriti poglavlje 27 pristupnih pregovora sa EU ako bi se Solana uništila. Zbog toga mogu samo da apelujem na crnogorsku Vladu da budu svjesni svojih obaveza prema zaštiti Solane zato što je to lokalitet od evropskog značaja. Ne samo zbog ptica, nego opšteg biodiverziteta“, poručila je njemačka ambasadorka.
Nedavno je u centar pažnje domaće javnosti dospjela informacija da je, prema tvrdnjama dijela opozicije i NVO sektora, ulcinjska Solana nezakonito zaduživana uz prećutnu saglasnost države čija se imovina koristila kao pokriće za kredite koje su vlasnici Solane uzimali kod Prve banke koju kontroliše porodica premijera Mila Đukanovića i Crnogorske komercijalne banke.
Prema tome, zemljište koje prema katastru nikada nije pripadalo Solani i koje je državno, vlasnici Solane su bankama davali kao zalogu za kredite, pa sada postoji mogućnost da, ukoliko država ne učini ništa da to spriječi, zemljište oko Solane pripadne tim bankama.
Podsjetimo, biznismen i blizak prijatelj premijera Đukanovića, Veselin Barović, je preuzeo Solanu 2005. kada je većinski paket tog preduzeća kupio za oko 800.000 eura.
Tada je počeo sunovrat ove firme koja je u međuvremenu izgubila čak i koncesiju za korišćenje morske vode, a nakon toga otišla u stečaj, što je bio rezultat sistematskog uništavanja ovog preduzeća kroz štetne poslovne poteze i zaduživanje kreditima.
Za to vrijeme, Barović je pokušao da Solanu sa zemljštem proda za čak 250 miliona eura računajući na investitore koji bi željeli da grade na ovom zemljištu koje se smatra nacionalnim blagom ali i lokalitetom od velikog međunarodnog značaja.