Boris Ćurković, zamjenik direktora Agencije za razvoj i kvalitetu visokog obrazovanja BiH u intervjuu za RSE govori koliko je BiH daleko od obrazovanja propisanog evropskim standardima, te koliko će još vremena proći da studenti BiH budu u rangu sa studentima s univerziteta širom EU.
Ćurković: Mi imamo značajan dio nadležnosti u osiguranju kvalitete, odnosno u akreditaciji visokoškolskih ustanova i studijskih programa u BiH, koji se odnose na donošenje jasnih, transparentnih i pristupačnih kriterija za akreditaciju, za utvrđivanje popisa stručnjaka koji mogu i trebaju obavljati akreditaciju. Mi, na prijedlog nadležnih ministarstava vršimo imenovanje povjerenstava koja će vršiti akreditaciju, dajemo nadležnim ministarstvima preporuku o ishodu akreditacije. Mi imamo nadležnosti i iz domena razvoja visokog obrazovanja kroz donošenje dokumenata o standardima i normativima iz oblasti visokog obrazovanja.
Ćurković: U Bosni i Hercegovini danas ništa nije lako. Bolonjski proces je najveća reforma visokog obrazovanja u Evropi, kojoj je pristupilo 47 evropskih i evroazijskih država, dakle i BiH, naravno, među njima. Nama u principu, kao državi, po mom sudu, nedostaje institucionalni kapacitet za provesti reforme iz bolonjskog procesa.
Ćurković: Ja mislim da se to već mijenja. Naravno da smo mi podijeljeno društvo, da smo nacionalno podijeljeno društvo, pa i država, ali mislim da se u svemu tome sve manje gledaju te stvari, a sve više se gleda kvaliteta. Studenti sve više biraju mjesto gdje će studirati po kvaliteti obrazovanja koje se tamo nudi. Svatko želi dobiti najbolje moguće obrazovanje. Naravno da postoje podjele u našem društvu koje su vidljive, ne samo u ovom segmentu, nego u svim segmentima funkcioniranja društva.
Ćurković: Bolonjska deklaracija potpisana je 1999. godine i njen osnovni cilj je bio stvoriti evropski prostor visokog obrazovanja 2010. godine, dakle ove godine. Ove godine je bila jedna posebna konferencija evropskih ministara obrazovanja u Budimpešti i Beču, i zaključeno je: reforme idu dalje. Bosna i Hercegovina, upravo po mom sudu, iz nedostatka institucionalnog kapaciteta, jako kasni u provedbi reformi. Kada će se reforme provesti? Dakle, napredak se pravi svakim danom, međutim, on nije dovoljno brz.
Ćurković: Da, to je stvarno prijeko potrebno. Studenti se trebaju više uključivati, trebaju biti više posvećeni studiju, trebaju biti i aktivniji i redovitije dolaziti na nastavu, uključivati se i sva prava tamo ostvarivati. Trebaju biti više uključeni u sve procese, pa i u službene, u formalne procese, u donošenje odluka na visokoškolskim ustanovama. U svakom slučaju, u BiH danas postoji veliki i izvjestan nedostatak nastavnog kadra, što dovodi do toga da su nastavnici preopterećeni nastavom, da predaju na više univerziteta itd., ali i oni trebaju mijenjati fokus prema studentu. Nastavnici su tu prije svega zbog studenata i trebaju se i oni mijenjati u tom smjeru.
*****
Ostali prilozi iz ovosedmičnog programa Na vratima Evrope:
Ukidanje viza otvorilo bi vrata i bh. sportašima
BiH korak bliže ka bijelom šengenu
******
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
RSE: Čime se bavi Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvalitete obrazovanja i koji su ciljevi?
Ćurković: Mi imamo značajan dio nadležnosti u osiguranju kvalitete, odnosno u akreditaciji visokoškolskih ustanova i studijskih programa u BiH, koji se odnose na donošenje jasnih, transparentnih i pristupačnih kriterija za akreditaciju, za utvrđivanje popisa stručnjaka koji mogu i trebaju obavljati Studenti sve više biraju mjesto gdje će studirati po kvaliteti obrazovanja koje se tamo nudi. Svatko želi dobiti najbolje moguće obrazovanje
RSE: Je li BiH i visoko obrazovanje u njoj plodno tlo da biste mogli ostvariti te svoje ciljeve?
Ćurković: U Bosni i Hercegovini danas ništa nije lako. Bolonjski proces je najveća reforma visokog obrazovanja u Evropi, kojoj je pristupilo 47 evropskih i evroazijskih država, dakle i BiH, naravno, među njima. Nama u principu, kao državi, po mom sudu, nedostaje institucionalni kapacitet za provesti reforme iz bolonjskog procesa.
RSE: Danas u BiH imamo takvu sliku da studenti, primjerice, iz Bijeljine odlaze studirati u Banjaluku, a ne u Sarajevo, studenti iz Srednje Bosne odlaze na sveučilište u Mostar. Nekako imamo dojam kao da su nam čak i univerziteti nacionalo podijeljeni. Je li ova slika stvarna i da li će se ona morati mijenjati u budućnosti?
Ćurković: Ja mislim da se to već mijenja. Naravno da smo mi podijeljeno društvo, da smo nacionalno podijeljeno društvo, pa i država, ali mislim da se u svemu tome sve manje gledaju te stvari, a sve više se gleda kvaliteta. Studenti sve više biraju mjesto gdje će studirati po kvaliteti obrazovanja koje se tamo nudi. Svatko želi dobiti najbolje moguće obrazovanje. Naravno da postoje podjele u našem društvu koje su vidljive, ne samo u ovom segmentu, nego u svim segmentima funkcioniranja društva.
RSE: Kada Agencija predviđa da bi se mogli ostvariti ovi ciljevi u obrazovanju?
Ćurković: Bolonjska deklaracija potpisana je 1999. godine i njen osnovni cilj je bio stvoriti evropski prostor visokog obrazovanja 2010. godine, dakle ove godine. Ove godine je bila jedna posebna konferencija evropskih ministara obrazovanja u Budimpešti i Beču, i zaključeno je: reforme idu dalje. Bosna i Hercegovina, upravo po mom sudu, iz nedostatka institucionalnog kapaciteta, jako kasni u provedbi reformi. Kada će se reforme provesti? Dakle, napredak se pravi svakim danom, međutim, on nije dovoljno brz.
RSE: Možemo li zaključiti da je vrlo dobro da se i profesori i studenti zajedno uključe u razvoj visokog obrazovanja?
Ćurković: Da, to je stvarno prijeko potrebno. Studenti se trebaju više uključivati, trebaju biti više posvećeni studiju, trebaju biti i aktivniji i redovitije dolaziti na nastavu, uključivati se i sva prava tamo ostvarivati. Trebaju biti više uključeni u sve procese, pa i u službene, u formalne procese, u donošenje odluka na visokoškolskim ustanovama. U svakom slučaju, u BiH danas postoji veliki i izvjestan nedostatak nastavnog kadra, što dovodi do toga da su nastavnici preopterećeni nastavom, da predaju na više univerziteta itd., ali i oni trebaju mijenjati fokus prema studentu. Nastavnici su tu prije svega zbog studenata i trebaju se i oni mijenjati u tom smjeru.
*****
Ostali prilozi iz ovosedmičnog programa Na vratima Evrope:
Ukidanje viza otvorilo bi vrata i bh. sportašima
BiH korak bliže ka bijelom šengenu
******
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
