Novinarka Radija Slobodna Evropa.
O budućem statusu Kosova, interesima Rusije na Balkanu, za RSE govori James O'Brien nekadašnji specijalni izaslanik za Balkan bivšega američkog predsjednika Clintona, danas ekspert u "Albright grupi" u Washingtonu.
Iako daje prednost diplomaciji, Turska i dalje golima svoje vojne snage uzduž granice sa Irakom.
Bivša pakistanska premijerka Benazir Bhutto vratila se u Pakistan osam godina nakon egzila kako bi se ponovno uključila u politički život svoje zemlje.
Rusi su u posljednje vrijeme u mogućnosti saznati više o zakulisnim igrama i intrigama, te unutarnjim borbama u samom Kremlju, a što je u Sovjetskom savezu bilo nezamislivo.
Reporteri bez granica objavili su index slobode medija za 169 zemalja u 2007. Države regije su rangirane od 34. do 67. mjesta.
Navodni atentat na ruskoga predsjednika Vladimir Putina bacio je sjenu na njegov predstojeći posjet Teheranu gdje će sudjelovati na summitu država koje imaju izlaz na Kaspijsko more.
Evropska unija nedavno je provela istraživanje kako se "dvadest sedmorica" odnose prema migrantima. Gdje se danas, ako se mora, najbolje živi kao useljenik.
Bivši američki potpredsjednik Al Gore i Međunarodnim odbor za klimatske promjene UN-a dijele ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir.
"Jedinstvena i svjetska" pod timom predstavlja se katalonska kultura. Više od 160 raznih događaja predstaviti će tu španjolsku regiju u literarnom i uopće kulturnom pogledu.
Posljednjih dana Haški sud ponovno je u središtu pozornosti javnosti u državama regije. Nedavna presuda "vukovarskoj trojci" u Hrvatskoj je izazvala buru nezadovoljstva, oštrih osuda, i to od vrha države do građana, ali i razočaranja, posebno obitelji žrtava.
Svjetski mediji danas se bave jučerašnjom presudom Haškog suda "vukovarskoj trojci". Uglavnom se ističe da je Hrvatska šokirana i razočarana presudom, jer se očekivala visoka zatvorska kazna, čak i doživotni zatvor onima koji su odgovorni za maskar više od 190 ubijenih na Ovčari. Citiraju se izjave čelnih ljudi Hrvatske da je ovakvom presudom "poražena ideja samog Haškog suda."
Medjunarodna trojka započinje novu rundu pregovora izmedju Beograda i Prištine o statusu Kosova. Da li će novi pregovarači biti uspješniji od prethodnika, da li je ovoga puta izvjesniji ishod razgovora, iako i jedna i druga strana imaju identične stavove, kao i prije 13 mjeseci kada je Ahtisaari započeo svoju misiju. Kosovski Albanci ističu da je nezavinsot jedina opcija, Srbija ponavlja da je Kosovo dio njenog teritorija. Kakve bi mogle biti posljedice priznavanja, a kakve nepriznavanja nezavisnosti Kosova. O tome za RSE govori Susan Woodward, profesor političkih znanosti na Sveučilištu u New Yorku.
Daniel Serwer, je istaknuti američki publicista i stručnjak sa iskustvom diplomate i posrednika u najvećim svjetskim krizama, uključujući Balkan, Irak, Haiti i Sudan. Jedna od njegovih nedavnih publikacija nosi naslov: «Kosovo, što može otići u pogrešnom pravcu». Serwer je potpredsjednik Centra za mir i stabilnost u postkonfliktnim društvima, koji se nalazi pod krovom američkog Insituta za mir, a za RSE govori o šansama i limitima sadašnje faze pregovora o budućnosti Kosova, kao i o odnosima Washingtona i Moskve, sa stajališta njihovih razlika u vidjenju budućeg statusa.
Kako će se razvijati novi pregovori Beograda i Prištine o statusu Kosova, da li će Rusija ipak odustati od prijetnji vetom u Vijeću sigurnosti, i kako bi mogle postupiti zemlje Evropske unije u slučaju da ne bude rezolucije koja će nadomjestiti Rezoluciju 1244. O tome smo razgovarali sa Charlesom Kupchanom, profesorom medjunarodnih odnosa na sveučilištu Georgetown u Washingtonu.
Ono što nije uspjela u Daytonu, Rusija sada pod Putinom pokušava uraditi sa Kosovom, smatra Filip Tesar, stručnjak za Balkan u Institutu za međunarodne odnose u Pragu. Moskva se nastoji između Washingtona i Bruxellesa postaviti kao važan igrač i zato koristi pitanje Kosova, kaže ovaj ekspert, koji smatra da je nezavisnost Kosova samo pitanje nekoliko idućih mjeseci.
Kakav je mogući razvoj događaja oko Kosova? Što će donjeti nova runda pregovora i shuttle diplomacija između Beograda i Prištine? Zašto Rusija izbjegava status Kosova riješiti kroz Vijeće sigurnosti UN i da li Srbija uistinu želi povratak Kosova? To su neka od pitanja na koja odgovara Alien Deletroz, potpredsjednik Međunarodne krizne gupe u Bruxellesu.
U slučaju daljnjeg odlaganja definiranja statusa Kosova, ne postoji opasnost izbijanja novog sukoba u regiji. „Sa Kosovom završava proces formiranja balkanskih država,“ ističe ugledni slovenski novinar i albanolog, Drago Flis, dodajući kako su Sjedinjene Države vrlo odlučne kada je u pitanju nezavisnost Kosova. Flis pojašnjava zašto Rusija i dalje prijeti vetom u Vijeću sigurnosti UN.
Zašto je Kosovo postalo tema sporenja na relaciji Washingtona i Moskve, hoće li Kosovo biti povod daljnjoj eskalaciji tenzija izmedju SAD i Rusije, te zašto je najbolje rješenje da se status Kosova odredi novom Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN. To su neka od pitanja o kojima govori Sabine Freizer, nova direktorica programa za Evropu Međunarodne krizne grupe u Bruxellesu.
Da li je status quo na Kosovu održiv, te pod kojim uvjetima bi Rusija mogla pristati na nezavisnost Kosova. Kako će u slučaju prolongiranja određivanja statusa Kosova reagirati u Prištini, kako u Beogradu, da li će to dodatno podići tenziji u regiji? To su neka od pitanja koja odgovara Antonio Missiroli, direktor istraživačkog odjela Evropskog centra za politiku u Bruxellesu.
Nijedan ozbiljan analitičar zbivanja na Balkanu ne može sa sto postotnom sigurnošću reći da li će Vijeće sigurnosti UN-a do kraja ovoga mjeseca usvojiti novu rezoluciju koja bi definirala konačan status Kosova, ili će doći do izvjesne odgode. Prostora za dogovor velikih sila ima i malo je vjerojatno da će Rusija staviti veto, smatra dr Stefano Bianchini, profesor istočnoevropske politike i povijesti na Sveučilištu u Bologni.
Učitajte više sadržaja...
