Novinarka Radija Slobodna Evropa.
Godinu koja je na izmaku obilježila je globalna financijska kriza i recesija koja je zahvatila najveće svjetske ekonomije. Potresi nisu zaobišli ni države regije. Još početkom jeseni, političari su govorili da kriza neće zakucati na balkanska vrata, pa su počeli mijenjati mišljenje. Neke su države došle „u bananu“, kako je to primijetio hrvatski premijer, no i druge su se tranzicijske ekonomije počele drmati. Godina 2008 bi se rado zaboravila. Mnogi su ostali bez posla, mnoge penzije su ispod ljudskog dostojanstva, a mnogi niti u perspektivi ne mogu računati da će živjeti od svoga rada. Ekonomisti predviđaju da će i 2009. godina biti godina teškog življenja.
Prije nešto od više dva mjeseca američke financijske institucije uspjele su uvjeriti zakonodavce da odobre paket pomoći "težak" 700 milijardi dolara kako bi se izbjegao kolaps bankarskog sistema koji je od vitalnog značaja za američku privredu. No, to nije uspjelo američkoj autoindustriji koji su tražili daleko manju pomoć – neko bi rekao od "samo" 14 milijardi dolara. Probleme ima i evropska autoindustrija.
Grčki premijer Kostas Karamanlis sazvao je hitan sastanak s predsjednikom države i vođama grčkih političkih stranaka kako bi pokušali razriješiti problem nasilja i nereda koji su zahvatili zemlju nakon policijskog ubojstva 15 godišnjeg dječaka prošle subote.
Kakvo je novinarstvo u državama regije? Koliko su mediji u službi javnosti, a koliko u službi politike ili krupnog kapitala? Zašto su češći napadi (čak ubojstva) i prijetnje novinarima – da li zbog onoga što pišu, otkrivanja nekih istina ili zbog “veza sa podzemljem”, kako drugi tvrde?! Koliko su nam crne kronike postale dominantan interes javnosti i tko je “zaslužan” za to? Zašto su pojedini mediji u regiji sve “žući”?
Neposredno nakon što je izabrani američki predsjednik Barack Obama predstavio svoj tim za "drugačiju Ameriku" svjetski političari i mediji su pozdravili nove-stare ljude u administraciji koja preuzima posao 20. januara 2009., nakon predsjedničke inauguracije. Očekivanja su velika, a ugledni Times je primjetio da je Obama napravio kabinet oponenata, slično kao što je nekada postupio i Abraham Lincoln.
Izabrani američki predsjednik Barack Obama danas će se u Bijeloj kući sastati s aktualnim predsjednikom Georgom Bushom. Uoči prvog postizbornog susreta dvojice lidera, Obamin savjetnik je izjavio kako će budući predsjednik iskoristiti svoje izvršne ovlasti kako bi promijenio neke od kontroverznih odluka koje je Bush donio ne konzultirajući Kongres.
Za pobjednika američkih predsjedničkih izbora Baracka Obamu do trenutka kada položi zakletvu 20. januara iduće godine predstoji mnogo posla. Suočava se sa brojnim izazovima u zemlji i svijetu. Financijska kriza se produbljuje, ratovi u Iraku i Agfanistanu nisu završeni, a po onome što je prije dva dana izjavio Dimitry Medvedev, Rusija se ne odriče Hladnog rata. Kako će se novi američki predsjednik nositi sa ovim, nimalo jednostavnim, problemima.
Amerikanci izlaze na izbore koje mnogi smatraju najvažnijima u povijesti Sjedinjenih država. Iako se najznačajnijim smatra izbor prvog čovjeka Bijele kuće, biraju se i gradska vijeća, guverneri, članovi Zastupničkog doma Kongresa i trećina senatora.
Demokrat Barack Obama i Republikanac John McCain "lete" s kraja na kraj SAD nastojeći dan uoči sutrašnje odluke pridobiti i neodlučne birače. Milijuni Amerikanaca već su iskoristili mogućnost prijevremenog glasanja, ali se očekuje da izlaznost 4. novembra bude izuzetno velika. Ipak, za Bijelu kuću potrebno je, po američkom izbornom zakonu, osvojiti najmanje 270 od 538 izbornih glasova koji se određuju po broju stanovnika svake savezne države.
Američki predsjednički izbori ulaze u veliku finalnu utrku. Idući utorak birači se trebaju odlučiti izme)u dvojice kandidata, demokrate Baracka Obame i Republikanca John McCaina. U posljednjem tjednu predsjedničke kampanje danas je javnost obavještena da je FBI razotkrio plan dvojice neonacista kojima je cilj bio izvršiti atentat na Baracka Obamu, te ubiti i obezglaviti više od 100 Afroamerikanaca.
U svijetu se milijarde dolara ulaže kako bi se stvorila i njegovala marka nekog proizvoda, nešto po čemu je jedna zemlja poznata. Ako bi krenuli od posljednjih događaja na Balkanu, na Zapadu se cijele regije sjećaju po krvavom ratu, ratnim zločinima, protjeranim i izbjeglim, opustošenim državama.
Strah od globalne recesije uzdrmao je danas tržište dionica. Na evropskim burzama se uglavnom trguje oprezno, no japanska Nikkei pala je za gotovo 5,5 posto, a južno korejsko tržište dionica zabilježilo je pad indeksa od gotovo 8,5 posto. Paraleno za zbrajanjem novih gubitaka na tržištu dionica, Bijela kuća je najavila za idući mjesec summit na kojem će predstavnici 20 država razgovarati o načinima prevladavanja krize.
Napori svjetskih ekonomija da se stabilizira financijsko tržište se nastavljaju. Očekuju se novi potezi svjetskih centara. Washington bi trebao i službeno potvrditi namjeru o kupnji dionica devet problematičnih banaka u vrijednosti od 250 milijardi dolara. To je sličan plan onome kakav je Evropa objavila u ponedjeljak. U prilogu teksta donosimo i kronologiju jednomjesečnog kaosa na svjetskim tržištima.
Smanjenje kamatnih stopa na što su se odlučile centralne banke u Sjedinjenim Državama, Kanadi i Evropi donekle je smirilo financijsko tržište. Evropske burze bilježe blagi rast indeksa, a postepeno se oporavlja i azijsko tržište. No, Međunarodni monetarni fond u srijedu je ocijenio da se svijet nalazi u najtežoj financijskoj situaciji od "velike depresije" iz 1930-ih.
Evropske države nastoje pronaći neke zajedničke mjere koje bi trebale uvjeriti građane da su njihove ušteđevine sigurne od mogućeg bankarskog sloma. Preko Atlantika, i Washington pokušava naći uspješan odgovor za krizu nakon što sanacijski plan težak oko 700 milijardi dolara nije donio, očekivana, spasonosna rješenja.
U utorak je Tansparency International objavio indeks korupcije u svijetu. Kako su prošle zemlje regije je poznato. Slovenija je najmanje korumpirana država. Zauzela je 26 mjesto, ispred nekih starih članica Evropske unije (EU) poput Grčke, Italije, Portugala i Španjolske. Hrvatska je napredovala i nalazi se na 62. mjestu. Srbija se našla pri samom dnu, dijeli 85. mjesto sa Crnom Gorom i Albanijom. Iza njih je samo Bosna i Hercegovina – na 93. mjestu.
Američki predsjednik George Bush uputio je Kongresu dramatičan apel da prihvati prijedlog njegove administracije za sanaciju financijskog sektora vrijedan 700 milijardi dolara, upozorivši kako u suprotnom gospodarstvu SAD-a prijeti "duga i bolna recesija". Članovi Kongresa bi o prijedlogu trebali glasati do kraja tjedna. Ekonomska kriza u zemlji bez dvojbe će utjecati i na sučeljavanje dvojice predsjedničkih kandidata.
U New Yorku je u utorak započela 63. sjednica Generalne skupštine UN. Pojavljivanje iranskog predsjednika Mahmouda Ahmedinajada već je izazvalo prosvjede ispred sjedišta UN. Zemlje regije predstavljaju predsjednici ili premijeri država, što je slučaj sa Hrvatskom.
Ovotjedna financijska kriza koja je potresla svjetske burze izazvala je ipak reakcije najrazvijenijih zemalja svijeta koje su odlučile pomoći bankama u bankrotu značajnim financijskim injekcijama. Ugledni ekonomski stručnjaci , međutim, upozoravaju da kriza ni izdaleka nije pri kraju.
Aktualna izraelska ministrica vanjskih poslova Tzipi Livni postala je predsjednica vladajuće Kadima partije. Istina, za dlaku, za malo više od jedan posto glasova, je pobijedila bivšeg ministra obrane Shaula Mofaza. Uspije li joj formirati koaliciju, mogla bi postati druga žena premijer u povijesti Izraela nakon Golde Meir koja je vladala Izraelom od 1969. do 1975.
Učitajte više sadržaja...
