Novinarka biroa Radija Slobodna Evropa u Podgorici.
Građani Pljevalja, grada na sjeveru Crne Gore i dio nevladinog sektora traže od Vlade i Ministarstva kulture da im vrate stećke, neprocjenjive vrijednosti, koji su prije dvanaest godina odnijeti iz te opštine u Cetinje.
Američki biznismen, porijeklom sa Kosova, Florin Krasnići tužio je Crnu Goru zbog obustavljanja gradnje dvije male hidroelektrane na Đuričkoj rijeci u Plavu, na sjeveru države. On traži više od 28 miliona eura.
Advokat Jelene Perović saopštio je nakon saslušanja da joj se na teret stavlja donošenje rješenja o zaradama i o varijabili. Prema njegovim riječima Perović je negirala navode Tužilaštva.
U posljednjih sedam godina u Crnoj Gori je ubijeno 19 žena. U 16 slučajeva je riječ o femicidu, koji kao posebno krivično djelo ne prepoznaje crnogorsko zakonodavstvo. Zvaničnih podataka o broju femicida nema jer sudovi nemaju preciznu statistiku.
Za ubistvo Šejle Bakije iz Tuzi njen bivši nevjenčani suprug Ilir Đokaj osuđen je 15. aprila pred Višim sudom u Podgorici na 40 godina zatvora. Suđenje je trajalo dvije godine.
Bivši službenik crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović ponudio je jemstvo od 9,3 miliona eura za izlazak iz pritvora što je najveće jemstvo u istoriji crnogorskog pravosuđa. Viši sud u Podgorici odbio je ovu, kao i ranije milionske ponude za jemstvo.
Crna Gora nema sklonište ni zvaničan registar beskućnika, iako joj je to Komitet Ujedinjenih nacija preporučio još prije deset godina. Poslednje sklonište za lica kojima su pločnik, klupa ili stari vagon jedina privremena adresa, zatvoreno je prije pet godina.
IBAR (Interim Benchmark Assessment Report) predstavlja ocjene koliko je država kandidat ispunila od privremenih mjerila u poglavljima 23 -Pravosuđe i temeljna prava i 24 -Pravda sloboda i bezbjednost. Vlada ima rok do kraja aprila da ispuni još 31 privremeno mjerilo.
Ministarstvo pravde potvrdilo je da radna grupa radi na izmjenama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Navode i da će stručna javnost biti uključena u formiranje zakonskog okvira.
Od 1992. do 1995. je u Bukovici, nadomak Pljevalja na sjeveru Crne Gore, prema podacima, ubijeno šest osoba, dvije su izvršile samoubistvo zbog torture, 11 ih je oteto, 70 mučeno, oko 270 protjerano. Do danas za te zločine u Crnoj Gori niko nije osuđen. Nijesu otkriveni počinioci ni nalogodavci.
U pojedinim slučajevima pravosuđe ni posle skoro deset godina nije otkrilo ko su policajci koji su batinali građane, iako država zbog nedjelotvornih istraga policijske torture plaća odštete.
Crna Gora pokušaće da valorizuje dio akumulacija Bilečkog jezera, na kojima Bosna i Hercegovina ima četiri hidroelektrane, s obzirom da je petina jezera na crnogorskoj teritoriji.
Prethodne tri godine Srbija nije imala amasadora u Crnoj Gori.
Hrvatski trajekt star više od pola vijeka, koji je prošle godine kupila Vlada Crne Gore, od starta prate kontroverze. Brodu kupljenom za 569.000 eura nakon osam mjeseci plovidbe potreban je remont, procijenjen na pola miliona eura. No, za taj posao, niko se na tenderu nije javio.
Pljevljanka Elzana Hrković tužila je Crnu Goru zbog zagađenja vazduha u njenom gradu navodeći da je država povrijedila njeno pravo na zdravu životnu sredinu. Ona objašnjava da tužbom želi da se počne rešavati problem, jer, kako kaže, "niko ništa ne preduzima".
Prva javno objavljena kazna za lažnu fakultetsku diplomu u Crnoj Gori iznosi godinu dana uslovne kazne i 30 eura sudskih troškova.
U poslednje tri godine cijene namirnica porasle su u Crnoj Gori za 43 odsto, pokazuje zvanična statistika.
Crnogorska Skupština ponovo će razmatrati predlog zakona o civilnim žrtvama rata koji je bivši predsjednik države Milo Đukanović odbio da potpiše. Prosrpska parlamentarna većina predlaže da se civilnim žrtvama rata smatraju samo one iz sukoba sa NATO u Crnoj Gori 1999.
Iako je više puta najavljivala, država nije do sada zaštitila tvrđavu Arza iz 19. vijeka kao kulturno dobro, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) u Vladi. Tvrđava Arza jedno je od oko 120 vojnih utvrđenja iz austrougarskog perioda, koji i dalje nemaju zaštićen status kulturnog dobra Crne Gore.
Učitajte više sadržaja...
