U ekstradicionom pritvoru Istražnog zatvora u Spužu, nedaleko od Podgorice, već dvije nedjelje je Inga Pelinjagri, ruska državljanka ukrajinskog porijekla, koja ima status političke izbjeglice u Italiji.
Pelinjagri (Pelinyagri) je uhapšena 22. jula na podgoričkom aerodromu po pojernici Interpola Moskva, koja je potražuje zbog prevare, piše u odgovorima Višeg suda Radiju Slobodna Evropa (RSE).
Kako su naveli, pritvor joj je određen zbog opasnosti od bjekstva.
Na tu odluku se žalio njen advokat Dalibor Tomović.
Viši sud je 5. avgusta odbacio žalbu.
Iz Ministarstva vanjskih poslova Italije za RSE su potvrdili da ona posjeduje italijanske putne isprave, koje je imala i prilikom privođenja.
Italija je Pelinjagri dodijelila status političke izbjeglice zbog javnog protivljenja režimu u Rusiji, pojasnio je Tomović za RSE.
Advokata Tomovića angažovala je Akcija za ljudska prava (HRA), koja zastupa Pelinjagri u ovom predmetu.
HRA ocjenjuje da Pelinjagri štite međunarodni akti, koji Crnoj Gori zabranjuju da je protjera ili silom vrati na teritoriju gdje bi joj život ili sloboda bili ugroženi:
"Italijanske vlasti su utvrdile da bi ona u Rusiji bila izložena političkom progonu koji bi joj ugrozio život".
Država je samim određivanjem pritvora ignorisala politički azil Pelinjagri, ocijenili su iz HRA.
Upozorili su i da bi Crna Gora odlukom o njenom izručenju Rusiji prekršila svoje međunarodne obaveze i njena ljudska prava.
HRA očekuje da odluka Suda o ekstradiciji bude donijeta u roku od 30 dana.
Šta kažu u Vladi Crne Gore ?
Premijer Milojko Spajić rekao je 30. jula novinarima u Skupštini da je država obavezna da uhapsi osobe sa crvene liste Interpola.
"Sudovi (Crne Gore) su krajnja instanca koji daju zadnju riječ, međutim Ministarstvo pravde intezivno radi na tome da vidimo sve opcije koje su nam na stolu što se tiče tog slučaja", rekao je Spajić.
A iz Suda su za RSE naveli da Moskva Pelinjagri potražuje "zbog krivičnog djela prevara izvršena od grupe lica po prethodnom dogovoru u izuzetno velikom obimu".
Prema podacima ruskog Ministastva unutrašnjih poslova, Pelinjagri je na njihovoj potjernici u vezi sa predmetom koji je sadržao mjeru predostrožnosti da ne napušta mjesto boravka.
Iz Kabineta ministra pravde za RSE navode da je u ovom slučaju ekstradicioni postupak tek počeo.
"Ministarstvo pravde će se detaljno upoznati sa ovim predmetom i donijeti pravičnu odluku sagledavajući sve okolnosti slučaja, uvažavajući principe međunarodno-pravne zaštite ljudskih prava", piše u odgovoru RSE.
"U pogledu eventualnih budućih odluka Ministarstva pravde, prerano je sada prejudicirati naša dalja postupanja".
Marić: Ne vjerujem da će je izručiti Moskvi
Bivši državni sekretar Mnistarstva pravde Boris Marić smatra da Crna Gora za sada ne krši prava pritvorene Pelinjagri, jer ima pravo na dodatne provjere u postupku.
"Ali to mora da se uradi u razumnom vremenu, vrlo brzo. To se posebno odnosi na Viši sud da brzo reaguje i predloži rešenje", kaže Marić za RSE.
Naglašava da ekstradicioni pritvor može trajati i do pola godine.
On vjeruje da su državni organi već u komunikaciji sa Italijom, koja joj je dala politički azil.
Marić smatra da prema dostupnim podacima ima mnogo osnova za sumnju da je riječ o pokušaju skrivenog političkog progona Moskve protiv Pelinjagri.
"Odnosno nametanja sjutra nekog eventualno političko-krivičnog djela koje je nedopustivo međunarodnim pravom i ratifikovanim konvencijama".
I ako je to tako, treba postupiti u skladu s tim, odnosno zaštititi je, kaže Marić.
On ne vjeruje u mogućnost da je Crna Gora izruči Rusiji.
Koja su moguća rešenja?
Marić objašnjava da postoje dva rešenja, vraćanje Italiji, ili da joj Crna Gora dodijeli politički azil ako je zainteresovana.
"Državni organi treba u komunikaciji sa Italijom da utvrde koja varijanta da se izvede, jer bi ta država dostavila činjenice zbog čega joj je dala politički azil".
Smatra da Podgorica te argumente može uvažiti, jer je Italija članica Evropske unije, sa kojom država već ima ugovornih obaveza.
I advokat Tomović ukazuje na italijanski aspekt slučaja.
Kaže da je glavni argument odbrane da Pelinjagri nije ruska državljanka, već lice pod međunarodnom zaštitom Italije.
Crna Gora mora da poštuje taj status, kaže Tomović, pozivajući se na Konvenciju o izbjeglicama i Zakon o međunarodnoj i privremenoj zastiti stranaca.
"Crna Gora nema pravo da je drži u pritvoru. Ni po domaćem zakonu ni po međunarodnom ugovoru ne može se izručiti Rusiji".
Kako je naveo, Pelinjagri su u zatvoru posjetili predstavnici Ambasade Italije, UNHCR i kancelarije Ombudsmana Crne Gore.
Kako je iz kancelarije Ombudsmana rečeno za RSE, postupak izručenja je u nadležnosti sudova na koje nemaju mandat da reaguju.
Naveli su i da Pelinjagri nije imala primjedbe na uslove i tretman u pritvoru.
Stav zvaničnog Rima
Ambasada Italije i italijansko Ministarstvo vanjskih poslova pomno prate ovaj slučaj, rečeno je RSE iz Ministarstva u Rimu.
Oni su potvrdili da je Pelinjagru u momentu privođenja posjedovala italijanske putne isprave, da je u pritvoru 25. jula posjetio zamjenik šefa misije, te da su u bliskom kontaktu sa njenom porodicom.
"Zbog posebnog statusa građanina, italijanska Ambasada u Podgorici nastaviće sa pažnjom da prati slučaj, pružajući neophodnu konzularnu pomoć".
Ko je Inga Pelinjagri
A na grupi SOTAvision na Telegramu je objavljeno pismo Pelinjagre, u kome se navodi da je od italijanskog konzula u Crnoj Gori zatražila izručenje Italiji, gdje je, do hapšenja, živjela kao izbjeglica.
Takođe se navodi da su joj u Italiji muž i maloljetno dijete.
U pismu je pojasnila da je ruske vlasti progone zbog političkog djelovanja, saradnje sa nepoželjnim organizacijama i antiratnog stava.
Ona je naglasila da je na teritoriju Crne Gore ušla sa italijanskim pasošem i podsjetila na "zabranu izručenja radi deportacije Rusiji".
Nije poznato kada je Pelinjagri napustila Rusiju, ni koliko je dugo boravila u Italiji prije nego joj je ta država dala politički azil.
Postoje zvanični podaci da je bila novinarka početkom 2000-tih.
Ona je zajedno sa Perolešina Marinom Vitaljevnom dobitnica novinarske nagrade Grada Moskve za 2003, za ostvarenje istorijsko-kulturnog programa "Moskvarijum" o prošlosti i današnjici Moskve.
U toku 2022. godine bila je dio projekta "Svjedoci" u Rusiji zabranjene TV2.
Na svom Youtube kanalu i nalogu na X platformi, djelila je kratke videe koji prikazuju posljedice ruske agresije na Ukrajinu, razrušene gradove i pozive na mir.
Sve objave su iz 2022. godine.
Na svom Fejsbuk nalogu, čiju autentičnost RSE nije mogao da potvrdi, 31. jula je objavljeno otvoreno pismo Juliji Navaljnoj, udovici Alekseja Navaljnog, u kojem navodi da se obraća iz pritvora u Crnoj Gori.
U pismu apeluje za pomoć zatvorenim pristalicama Alekseja Navaljnog.
*Saradnja na tekstu - Digitalna forenzička jedinica RSE
