Za manje od mjesec dana iz vatrenog oružja u Crnoj Gori su ubijene tri životinje, među kojima je i medvjed koji je zaštićena vrsta.
Na Međunarodni dan zaštite životinja, 4. oktobar, zbog ubijenih i napuštenih pasa i mačaka na crnogorskim ulicama, Vladi u Podgorici je upućena Peticija sa preko 10.000 potpisa, kojom se traži njihova zaštita.
To je za Radio Slobodna Evropa (RSE) kazala ambasadorka World Animal Day (WAD) za Crnu Goru, Svetlana Manojlović.
Uprkos višegodišnjim apelima crnogorskih društava za zaštitu životinja da se pooštre kazne i zlostavljači sankcionišu, aktivisti tvrde da se slučajevi rijetko i neadekvatno procesuiraju.
"Niko nikad nije kažnjen za ubijanje ili trovanje pasa u Ulcinju i drugim gradovima", kaže za RSE Azra von der Banck-Tomašević iz Heart fort Montis iz Švajcarske.
Policija istražuje ubistva pasa iz vatrenog oružja
Posljednji slučaj ubistva psa je zabilježen 25. septembra u Ulcinju kada je iz vatrenog oružja ustrijeljena ženka šarplaninca. Von der Banck-Tomašević je organizovala da se ranjeni pas uputi kod vetrinara.
Prema njenim riječima, uprkos naporima pas je uginuo, a slučaj prijavljen policiji.
"To je ko zna koje po redu ubistvo pasa u Ulcinju. Ne sjećam se da je ikad neko svjedočio a kamoli procesuiran", kaže Azra.
I policija u Beranama, na sjeveru Crne Gore, traga za NN počiniocem, koji je početkom septembra iz vatrenog oružja upucao psa Džigija.
Slučaj je policiji prijavila volonterka Tatjana Radević koja za RSE kaže da godinama bezuspješno prijavljuje ubistva pasa na sjeveru države.
Prema njenim riječima samo je u poslednjih par godina prijavila više od deset slučajeva. Radević, koja brine o preko 100 napuštenih pasa i mačaka, tvrdi da niko nikad nije otkriven.
Slučaj ubistva medvjeda
O ubistvu medvjeda bilo je riječi i na Odboru za poljoprivredu Skupštine Crne Gore.
Naime, poslanike je sa ubistvom ženke medvjeda iz vatrenog oružja u Plužinama, na sjeveru Crne Gore, upoznala Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu ptica.
"To je naša surova realnost", rekla je Janjušević precizirajući da je riječ o jednom od brojnih slučajeva krivolova u Crnoj Gori.
Nikšićko Tužilaštvo je povodom ubistva medvjeda polovinom septembra formiralo predmet, potvrđeno je RSE.
"Izdata je naredba za vještačenje tijela uginule životinje i uputstva policiji radi utvrđivanja činjenica o ovom događaju", navodi u odgovoru za RSE državna tužiteljka Vjera Mićunović.
Janušević je kazala da aktivisti bilježe veliki broj slučajeva odstrela medvjeda, divokoza i da je Crnoj Gori pored uređenih zakona neophodna promjena svijesti.
"Zakoni mogu biti usavršeni do maksimuma, ali praksa je problematična. Mi to nećemo riješiti čak iako budemo harmonizovali zakone, ispeglali ih do savršenstva i ušli u EU, ukoliko ne promijenimo svijest, uz adekvatno sprovođenje zakona", kazala je Janušević.
Ona je apelovala na poslanike da dok govore o izmjenama zakona o divljači i lovstvu imaju u vidu da govore o živim bićima.
I ministar traži adekvatne kazne za počinioce
Povodom poslednjih slučajeva ubistava životinja ministar poljoprivrede Vladimir Joković za RSE kaže da se ministarstvo najenergičnije bori protiv krivolova, ubijanja i mučenja životinja.
Kaže da je u cilju unapređenja zaštite dobrobiti životinja Vlada prije šest godina formirala Savjet za zaštitu životinja.
U njemu su predstavnici Uprave za veterinu, Ministarstva poljoprivrede i nevladinog sektora.
Članica tog Savjeta ispred nevladinog sektora, veterinarka Aleksandra Krivokapić za RSE kaže da "naš odnos prema životinjama, oslikava kakvi smo ljudi".
Podsjeća da je mučenje ili ubistvo životinje iz vatrenog oružja krivično djelo ali konstatuje da su kazne blage.
"Treba raditi na izmjenama zakonskih regulative, jer se u većini slučajeva kada je ubistvo, trovanje pasa ili ubistva divljih životinja, rijetko pronađu počinioci", kaže Krivokapić.
Institucije prebacuju odgovornost
Stanje u ovoj oblasti i primjenu zakona kontroliše više institucija.
Veterinarske inspekcije vrši nadzor u ovoj oblasti, dok je na policiji i pravosudnim organima procesuiranje počinilaca.
Aktivisti smatraju da su nedovoljno precizno definisane nadležnosti u ovoj oblasti i traže izmjenu Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja iz 2015. koji uređuje prava i obaveze institucija.
"Odgovornost za katastrofalno stanje prebacuje s jedne na dugu adresu", kaže Svetlana Manojlović.
Tako i ministar Joković kaže da poslednji slučajevi ubistava nijesu u nadležnosti tog resora.
"To nije naša nadležnost, niti institucija koje su u okviru ministarstva, nego su za to nadležne inspekcije. Naravno i suda da donese relevantne odluke za sve koji krše zakone ", rekao je Joković .
Apelovao je na pravosuđe da adekvatno istraži i procesuira slučajeve.
"Zalažem se da kazne budu najrigoroznije. Ali nijesam siguran da ćemo sve postići sa kaznama, mislim da je potrebna sveobuhvatna edukacija".
Povodom peticije upućene Vladi i resoru koji pokriva, Joković kaže da je spreman da je potpiše.
"I sa pozicije koju pokrivam, da doprinesem zaštiti svih životinja kako bi i Crna Gora ušla u red država gdje je dobrobit životinja na najvećem nivou", kazao je Joković.
Dva zakona, blage kazne
U Crnoj Gori oblast zaštite životinja uređuju dva zakona. Jedan definiše ubijanje i mučenje životinja kao krivično djelo, a drugi dobrobit životinja.
Krivični zakonik je izmijenjen u decembru 2023. godine.
Njime su kazne za mučenje i ubijanje životinja pooštrene, sa jedne na dvije godine zatvora.
Međutim, do sada sudovi nijesu izricali te kazne. Oni koji su procesuirani uglavnom su dobijali uslovne kazne.
